Mlijekom dojilje liječili ječmenac, a rakijom fizičke i duševne boli

Studenti brodskog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti četiri su godine obilazili slavonska sela, zapisivali kazivanja šezdesetak govornika na izvornom dijalektu, a rezultate istraživanja pretočili su u jedinstveni Leksikon slavonske narodne medicine brodskog Posavlja, piše lokalni.vecernji.hr. 

Kako se nekada liječilo, u što su vjerovali i što su u liječenju svojih tegoba i bolesti koristili naše bake i djedovi? Odgovor na to pitanje ponudili su studenti brodskog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, koji su rezultate svog istraživanja pretočili u jedinstveni Leksikon slavonske narodne medicine brodskog Posavlja.

Sveučilišni udžbenik

Autori su izv. prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, prodekanica za razvojno-stručni rad fakulteta, te nekadašnji studenti, a danas magistri primarnog obrazovanja Tanja Đurić, Monika Grozdanović, Josip Jagodar, Antun Javor, Ivana Mihić i Katarina Sudarević.

– Naš leksikon namijenjen je svima koji žele ući u slavonsku prošlost i osjetiti slavonski duh. Ponosni smo što je odmah postao sveučilišni udžbenik, jer on u sebi sadrži više zanimljivih područja, od biologije i stare medicine do kulturologije i etnologije – rekao je Antun Javor na predstavljanju knjige u Starom Slatiniku. Leksikon je tematski podijeljen na dva dijela, na abecedni pregled bolesti uz koji se vežu opisi bolesti i tradicionalni načini liječenja pojedine bolesti, te na rječnik arhaičnih riječi slavonskoga dijalekta. Osim opisa bolesti i načina liječenja, autori su izdvojili i zanimljivosti o urocima, domaćim receptima, svecima zaštitnicima te babinjama.

Četiri godine rada

Brodski su studenti četiri godine obilazili slavonska sela, zapisivali kazivanja šezdesetak govornika na izvornom dijalektu i pri tom naglašavali stare arhaične riječi. Neka od tih vjerovanja, primjerice, ono da će se bradavica izliječiti ako se na nju pomokri žaba krastača, prilično su poznata, ali za neka većina ljudi nikada nije čula. Jedno od njih predstavio nam je Josip Jagodar.

– Naši stari vjerovali su da se na očni ječmenac mora uštrcnuti dojiljino mlijeko kako bi nestao. Naime, kada bi se netko zamjerio trudnoj ženi, ona bi onda na njega bacila urok zbog kojega bi njemu izrastao taj ječmen na oku. Onda se na ječmen moralo štrcnuti dojiljino mlijeko da bi nestao – objasnio je Jagodar.

Narodni lijekovi

Rakija komovica Najpoznatiji lijek, koristila se i za duševne boli i za fizičke ozljede. U komovici su se natapale gaze koje su se stavljale na bolna mjesta.

Ulje od ljiljana Cvijet omiljenog mirisa ima i ljekovita svojstva, vjerovalo se da će kraste i opekline brže zacijeljeti ako se namažu uljem od ljiljana.

Lukšija je bila važna za osobnu higijenu. Pravila se na tako da se pepeo stavio u vodu i prokuhao, pa se onda od toga prala roba, zubi i kosa.