4. okrugli stol: Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora

4. okrugli stol: Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora: riznice zavičajne prošlosti koji je organiziralo Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, Osijek, 16.9.2021.

Jučer je u Osijeku održan 4. okrugli stol: Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora: riznice zavičajne prošlosti koji je organiziralo Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Naša Knjižnica sudjelovala je s dvije teme: Ostavština Vladimira Rema u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod i Zavičajni fond kao dio fonda zbirke Domovinskog rata Gradske knjižnice Slavonski Brod.

Vladimir Rem, brodski pjesnik, organizator tribina, voditelj kazališta, urednik književnih edicija i priređivač antologija zadužio je naše društvo svojim svestranim cjeloživotnim književnim radom. Našoj Knjižnici ostavio je u naslijeđe svoju osobnu knjižnicu koja je smještena u Zavičajnu zbirku i kao legat čini njen sastavni dio. Ovim predavanjem željeli smo širu kulturnu sredinu upoznati s Removim životom i radom, a prije svega s legatom koji je svojim sastavom obuhvatio slavonsku, odnosno šokačku književnost. Vladimir Rem proučavao je šokačku povijest, tradiciju, baštinu i literaturu. Nastojao je rasvijetliti brojne dileme poput etno komponente kulturnog identiteta Šokaca te značajnih šokačkih autora i suvremenika. Legatom su u najvećem dijelu obuhvaćeni autori koji gravitiraju području od Slavonskog Broda preko Županje do Vinkovaca, ali i slavonskom prostoru do Đakovštine i Osijeka. Remova ostavština je sastavom raznovrsna, najvećim dijelom čini ga korpus slavonske književnosti pa je ova zbirka vrijedan izvor za proučavanje udjela slavonske u hrvatskoj književnosti i za usustavljivanje šokačke književnosti.

Zavičajni fond kao dio fonda Zbirke Domovinskog rata Gradske knjižnice Slavonski Brod

Zbivanja tijekom Domovinskog rata kao dio događanja od nacionalnog značaja u suvremenoj hrvatskoj povijesti referilala su se i na Grad Slavonski Brod i njegovu gravitirajuću okolicu. Zbog svog vojno-steškog značaja (grad na raskrižju putova i civilizacija), iako izvan prve ratne crte, Grad Brod pretrpio je ogromna razaranja uz velike vojne i civilne žrtve, posebno dječje.

Upravo rečeno bilo je i povod formiranja Zbirke Domovinskog rata u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod (2013.), o čemu govori prvi dio rada. Zbirka je svojevrstan odgovor na slavonskobrodsku ratnu povijest, prinos kulturi sjećanja, borba protiv memoricida ali i potreba za društveno povijesnim pamćenjem. Prijepori, dvojbe, izazovi u formiranju Zbirke, njeni ciljevi i način formiranja dani su kao uvodnik za drugi dio rada koji prati udio zavičajnog forda unutar fonda Zbirke. Budući da je i Slavonski Brod svojim kulturnim pozorom brzo reagirao na brodsku ratnu stvarnost, prostor i događanja postali su izvorište za ratne tekstove, tekstove o ratu, nastale zbog rata a mimo njega te studije o ovom korpusu.

Izravnim uvidom u fond ZDR i kvantitativnom analizom fonda utvrđen je udio i vrsta zastupljenosti lokalnih, zavičajnih autora i fenomena, odnosno građa koja prati ratna i poratna zbivanja na području Slavonskog Broda i Brodskog Posavlja analizirana je prema: udjelu zavičajnog fonda unutar fonda ZDR, vrsti zastupljenog autorstva, zastupljenosti žanrova, udjelu autora branitelja, vrsti izdavaštva te intenzitetu izdavaštva kroz tri desetljeća.

Radom se pokazala (uz utvrđene manjkavosti) vrijednost formirane Zbirke i njezina opravdanost s naglaskom na njezinom zavičajnom dijelu, slavonskom, odnosno slavonskobrodskom ratnom pismu. Predmetna Zbirka kroz publicirani rad može dobiti i jakog javnog zagovarača knjižničnih usluga određenih mogućnošću istraživanja i valoriziranja ratnih događanja i njegovih posljedica na lokalnu zajednicu kroz jedinstveni pristup ukupno publiciranoj knjižničnoj građi unutar prostora Zbirke u Knjižnici.

Zvjezdana Saje, mag. bibl.

mr. sc. Darija Mataić Agičić, viša knjižničarka