Gospodarstvo

U Posavini živi čak 11 vrsta ugroženih savskih šišmiša

U Hrvatskoj postoji 35 vrsta šišmiša i sve su zakonom strogo zaštićene.

Autor: 035portal Datum objave: 30.09.2016. u 18:07

U Posavini živi čak 11 vrsta ugroženih savskih šišmiša

Na završnoj konferenciji predstavljeni su rezultati projekta Savski šišmiši. Projekt Savski šišmiši financiraju međunarodna zaklada EuroNatur, zaklada Michael Otto Stiftung i dobrotvorna zaklada Aage V. Jensen. Vrijednost projekta je 5800 €, nositelj Javna ustanova Natura Slavonica, a partneri Javne ustanove u projektu su Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije, Muzej Brodskog Posavlja, Hrvatsko šumarsko društvo – ogranci Slavonski Brod i Nova Gradiška i Brodska ekološka udruga Zemlja – BEUZ.
U sklopu projekta izvršeno je istraživanje vrsta šišmiša prisutnih na teritoriju Županije uz rijeku Savu, podizanje svijesti javnosti o važnosti šišmiša i poboljšanje šumskih staništa za život šišmiša postavljanjem umjetnih kućica za šišmiše. U Hrvatskoj postoji 35 vrsta šišmiša i sve su zakonom strogo zaštićene. Zakonska zaštita nije dovoljna pa je potrebno uložiti veće napore u njihovu zaštitu u što se treba uključiti i što veći broj ljudi što je i glavni cilj ovoga projekta.
Na završnoj konferenciji rezultate istraživanje šišmiša na zaštićenim područjima u Brodsko-posavskoj županiji je predstavila biologinja Mirna Mazija koja je istraživanja i izvršila. Za istraživanje su korištene dvije metode: hvatanje šišmiša mrežama te metoda snimanja i analize ultrazvučnog glasanja šišmiša temeljem kojih se također može utvrditi vrsta šišmiša. Istraživanjima u četiri zaštićena područja Brodsko-posavske županije (Jelas polje, Prašnik, Gajna i Bara Dvorina) zabilježeno je čak 11 vrsta šišmiša. Važno je među njima posebno izdvojiti tri vrste jer su značajni nalazi za Hrvatsku, a važne su i na europskoj razini (tzv. Natura 2000 vrste). To su vrste širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) i velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) koje su karakteristične šumske vrste vezane uz stare šumske sastojine te veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) koji skloništa nalazi uglavnom u špiljama, a velike otvorene livade poput Bare Dvorine koristi kao prostor na kojem se hrani. Sve zabilježene vrste šišmiša zaslužuju pažnju, a njihove populacije je potrebno očuvati kako bi ovi noćni letači na prirodan način regulirali brojne noćne kukce.
Ravnatelj Javne ustanove Josip Bodrožić-Džakić još je jednom zahvalio partnerima na uspješno provedenom projektu te školama koje su u njemu sudjelovale: OŠ Ivan Meštrović Vrpolje (voditelj radionice izrade kućica za šišmiše Milan Rendulić), OŠ Ivan Mažuranić Sibinj PŠ Slobodnica (voditeljica radionice Sunčica Dolovčak) i OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod (voditeljice radionice Nataša Stanković i Sanja Žutinić).