Potrošači pozivaju na bojkot, stručnjaci kritiziraju Vladu

Rast cijena hrane i osnovnih namirnica u Hrvatskoj već je postao svakodnevica, a građani su na rubu strpljenja. S najavom novih poskupljenja mesa, mlijeka, ulja i kave, potrošači se sve češće odlučuju na bojkot trgovina koje, kako kažu, bezobrazno podižu cijene. Dok se građani bore s rastućim troškovima, Vlada i stručnjaci međusobno prebacuju odgovornost za situaciju koja prijeti daljnjim pogoršanjem životnog standarda.

Inspekcija otkrila nepravilnosti

Nedavno je Državni inspektorat u nadzoru otkrio čak 71 proizvod sa zaštićenom cijenom koji su se prodavali po višim cijenama od propisanih. Ovaj podatak dodatno je uzburkao javnost i pojačao kritike na račun vlasti. Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević ističe kako "mjere Vlade nemaju učinka jer se često ne provode na terenu". Prema njezinim riječima, potrošači su u trgovinama suočeni s nedostatkom ograničenih proizvoda ili njihovim prikrivenim zamjenama. Primjerice, troslojni toaletni papir nestao je s polica, a pojavili su se paketi s osam ili dvanaest rola.

Cijene divljaju, građani zgroženi

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene hrane i bezalkoholnih pića prošlog mjeseca bile za 4,8 posto više nego u prosincu 2023. godine. Predsjednica Centra za educiranje i informiranje potrošača (CEIP) Tanja Popović Filipović upozorava da trgovci i proizvođači zloupotrebljavaju inflaciju kao izgovor za kontinuirana poskupljenja.

"Više ne možemo ni predvidjeti što će poskupjeti, jer se uzroci ne mogu jasno utvrditi. Potrošači bi trebali bojkotirati trgovine koje neopravdano dižu cijene i tako iskoristiti svoju potrošačku moć", poručuje Popović Filipović.

Dodaje kako su cijene hrvatskih proizvoda često niže u inozemstvu nego na domaćem tržištu, što je posljedica bolje regulacije i moći stranih kupaca. "Naš mentalitet je takav da ćemo platiti i nerealno visoku cijenu, dok bi u nekim drugim zemljama trgovci bili prisiljeni spustiti cijene zbog manjka potražnje", kaže Popović Filipović.

Mjere Vlade pod povećalom

Vlada je kao odgovor na inflaciju ograničila cijene 30 proizvoda, ali prema riječima predsjednice HUZP-a Ane Knežević, te mjere nisu imale željeni učinak. "Premijer je pokazao znak za označavanje proizvoda sa zaštićenom cijenom, no on nije bio obvezan niti dovoljno prepoznatljiv. Osim toga, tih proizvoda nije bilo dovoljno na policama", ističe Knežević.

Nadalje, dodaje kako bi Vlada trebala osigurati subvencioniranje razlike u cijeni za trgovce i proizvođače kako bi mjere bile održive. "U Francuskoj su prošle godine ograničili cijene stotinu osnovnih proizvoda i to pokazuje da se može – ako postoji volja", naglašava.

Papirnate vrećice i nova poskupljenja

Uz sve ostale probleme, građani se žale i na naplatu papirnatih vrećica za kruh i peciva. "U Hrvatskoj se čak i održivost direktiva tumači kroz prizmu profita. Papirnate vrećice, koje bi trebale biti besplatne, postaju nova stavka u troškovima građana", tvrdi Popović Filipović.

Uz najavu novih poskupljenja, građani se sve češće pitaju zašto je hrana u Hrvatskoj među najskupljima u EU-u, dok Vlada i trgovci razmjenjuju optužbe. "Vrijeme je da potrošači počnu kažnjavati trgovce bojkotom, a Vlada pokaže odlučnost u provođenju svojih odluka", zaključuje Knežević.