Gospodarstvo

Grgić: Cijene hrane veće 25 posto, a narod šuti

Autor: 035portal Datum objave: 17.12.2024. u 20:00

Unatoč rastu cijena hrane, inflaciji i sve većim troškovima života, blagdanska potrošnja ove godine, prema procjenama analitičara, oborit će sve dosadašnje rekorde i premašiti 3,5 milijardi eura. Mentalitet koji nas u ovo doba godine tjera da trošimo kao da nam je posljednji Božić u životu, uz rast plaća i potrošačkih kredita, očito je jači od ekonomske neizvjesnosti.

O tome kakva će biti ovogodišnja blagdanska potrošnja, jesmo li se izgubili u božićnom blještavilu i što je s promjenama u potrošačkoj košarici, za Večernji list govorio je prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, poznati analitičar i kritičar društvenih zbivanja.

– Blagdanska košarica ove će godine biti skuplja za oko 25 posto u odnosu na prošlu godinu. Velike su razlike, a najviše će poskupjeti meso – odojak, junetina, riba – te povrće. Kao opravdanja za rast cijena spominjat će se afrička svinjska kuga, poplave i nemirno more, no u srži svega je želja za brzom ekstra zaradom. To se ponavlja svake godine i usporedbe s drugim državama malo nam koriste, istaknuo je Grgić.

Utjecaj eura i (ne)reakcija građana

Na pitanje je li uvođenje eura dodatno utjecalo na rast cijena, Grgić je jasno odgovorio:

– Nisam ekspert za procjenu izravnog utjecaja eura, ali jasno je da trgovci besramno obezvređuju tu valutu. Proizvod koji je donedavno koštao dva eura sada košta šest, a kupci se, unatoč gunđanju, na to navikavaju. Stravično je to što narod nema energije ni za što drugo osim za kukanje. Očekivao bih više građanskog bunta, čak i neposluha. Na prosvjedima u Zagrebu, gdje živi velik broj umirovljenika, pojavljuje ih se nerazmjerno malo. To je razočaravajuće.

Idemo li prema recesiji?

Na pitanje o mogućnosti recesije, Grgić je naglasio da recesija zasad nije realan scenarij, ali kriza jest:

– Prihod od turizma je stabilan i ima prostora za daljnji rast, osobna potrošnja raste, a velika je i građevinska aktivnost. Međutim, koristi od toga nemaju svi. Povećavat će se razlike među socijalnim slojevima. Osobno sam pesimist, iako nas “uveseljavaju” porastom kreditnog rejtinga. No, to malo znači u situaciji kada je zaduživanje države jeftinije na domaćem tržištu nego u inozemstvu.

Unatoč rekordnoj blagdanskoj potrošnji, rastu cijena i širenju društvenih nejednakosti, čini se da Hrvati ne odustaju od tradicije. Hoće li nas ovi trendovi sustići u narednim mjesecima, ostaje za vidjeti.