Stiže nam porez na nekretnine?

Međunarodni monetarni fond (MMF) završio je ovogodišnje konzultacije s Hrvatskom, iznoseći nekoliko ključnih preporuka za vladu. MMF predlaže uvođenje poreza na imovinu, smanjenje poticaja iz državnog proračuna i ukidanje "iznimno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma". Također, MMF upozorava na moguće gomilanje rizika u sektoru banaka i nekretnina, zbog čega predlaže ograničavanje plasmana kredita građanima.

Iako je MMF pohvalio otpornost hrvatskog financijskog sustava, vlastima savjetuje da "nastave procjenjivati potrebu za uvođenjem mjera usmjerenih na korisnike kredita i budu spremne na njihovu implementaciju bude li to potrebno". To je u nadležnosti Hrvatske narodne banke (HNB), a guverner Boris Vujčić posljednjih je mjeseci nagovijestio moguća ograničenja kreditiranja građana, posebno kod nenamjenskih potrošačkih kredita. Ti krediti doživjeli su veliki rast, pretpostavlja se zbog povećanja plaća, posebno u javnom sektoru. Podaci HNB-a pokazuju da su takvi krediti u godinu dana porasli za milijardu eura ili 14 posto, što je izazvalo zabrinutost.

HNB je sredinom srpnja najavio moguće uvođenje dodatnih mjera za očuvanje financijske stabilnosti ako se "cikličke ranjivosti nastave produbljivati", no nije precizirao o kakvim bi se mjerama radilo. Problem leži u tome što banke lako odobravaju nenamjenske potrošačke kredite zbog visokih kamata i jednostavne procedure, čime ugrožavaju financijsku stabilnost građana u slučaju gubitka posla ili smanjenja plaće. HNB je već prije pet godina upozoravao banke da bi nestambene kredite trebale odobravati na duži rok otplate i uzimati u obzir minimalne životne troškove, no banke te preporuke nisu poslušale.

Pohvale Napretku

MMF je pohvalio znatan napredak Hrvatske u sustizanju naprednijih europskih zemalja te očekuje nastavak dezinflacije, ali postupno. Procjenjuje se da će inflacija ove godine iznositi 4,2 posto, iduće godine 2,8 posto, a od 2026. stabilizirati na ciljanih 2,2 posto. Rast BDP-a će i dalje biti visok, iako će u 2026. usporiti na 2,7 posto, a od 2027. na 2,2 posto godišnje. Stopa nezaposlenosti trebala bi ostati niska, oko 5,5 posto.

MMF također preporučuje uvođenje poreza na nekretnine, smatrajući da Hrvatska ima prostor za proširenje porezne osnovice. Ukidanje povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma jedan je od koraka u tom smjeru. Analitičari nekretninskog tržišta i turistički djelatnici također upozoravaju na negativne efekte kratkoročnog najma, poput "gradova duhova" tijekom zime. MMF stoga poziva Vladu da riješi problem priuštivog stanovanja i potiče ponudu nekretnina za stanovanje, što bi se moglo naći u nacionalnom planu stambene politike koji se očekuje.

Kako bi očuvala financijsku stabilnost, MMF predlaže smanjenje poticaja iz državnog proračuna. Ističu potrebu za "razboritom fiskalnom politikom i odlučnim reformama" kako bi se stvorili zaštitni slojevi za buduće šokove i osigurao prostor za dugoročnu potrošnju. Također naglašavaju potrebu racionalizacije mase plaća u javnom sektoru i osiguranje održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Iako je inflacija viša od prosjeka europodručja zbog rasta cijena hrane i usluga, MMF drži da bi gospodarski rast mogao biti veći da nije ograničen slabom produktivnošću i manjkom radne snage. Ipak, MMF očekuje visoke stope rasta BDP-a od 3,4 posto ove godine i 2,9 posto iduće godine, potaknute rastom potrošnje kućanstava i dotokom sredstava iz EU fondova.