Privremeno zapošljavanje polako istiskuje rad na crno

Tržište rada sve je fleksibilnije, a to se očekuje i od radne snage, to više što tržište privremenog zapošljavanja u Hrvatskoj ima trend rasta.
Prema podatcima Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS), u Hrvatskoj su dosad otvorene 134 agencije za privremeno zapošljavanje. U prethodne četiri godine njihov se broj povećavao za prosječno 20 agencija godišnje.
- Tijekom 2016. privremeno je bilo zaposleno 18.345 radnika ustupljenih u Republici Hrvatskoj i 892 u inozemstvu - poručuju iz kabineta ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, piše Glas Slavonije.

Mali postotak
Prema ukupnom broju zaposlenih u EU-u, prema podatcima Međunarodnog udruženja agencija, agencije sudjeluju s oko 1,6 posto, dok je u Hrvatskoj taj postotak samo 0,4 posto. Dijelu nezaposlenih one su još nepoznanica.
- Nisam dosad znala za rad tih agencija u nas, znam da djeluju vani. Moj brat otišao je raditi u Njemačku, pa znam za te agencije preko njega - priznaje nezaposlena ekonomska radnica Ivana Zorić iz Đakova. Dodaje kako ne zna nikoga u svojoj sredini tko je angažiran preko agencije. Bez posla je gotovo četiri godine, za njom je bezbroj poslanih molbi, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavila se i za prekvalifikaciju za knjigovođu, no, dodaje, još nije pozvana u program.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ulogu agencija za privremeno zapošljavanje ocjenjuju važnom na tržištu rada.
- Pridonose njegovoj fleksibilizaciji uz istodobno očuvanje socijalne sigurnosti radnika, a njihov pozitivan doprinos osobito je vidljiv u povećanju zaposlenosti mladih te dugotrajno nezaposlenih osoba. Potreba za većom fleksibilizacijom zapošljavanja, projektnim i novim načinima rada koji su sve prisutniji u današnjoj ekonomiji gdje je potreba za pojedinim vještinama i radnicima određena trajanjem projekta i posla te korištenje cjelovite usluge agencija (sa selekcijom) sigurno je jedan od razloga povećanja zapošljavanja preko agencija. Ako to tako možemo reći, “otkrivanje modela privremenog zapošljavanja” također je jedan od razloga, posebno korištenje tog modela od strane javnih poduzeća, poručuju u HUP-u. Nasuprot poslodavcima, sindikati su za defleksibilizaciju tržišta rada.
Među 134 agencije desetak ih je i u Slavoniji - u Osijeku, Vinkovcima, Slavonskom Brodu... U Vinkovcima tako od 2013. godine djeluje Centar za posao d.o.o. za privremeno zapošljavanje. Vlasnik Ivo Bikić kaže da su iskustva različita.
- Dojam je da je sve manje ljudi koji su za zapošljavanje. Taj se prostor ispraznio. Ovakav način zapošljavanja relativno je nepoznat i nije dovoljno raširen, ima neopravdano negativan prizvuk jer se radi o privremenom zapošljavanju, no to je zapravo ulaz na tržište rada, oblik koji je kvalitetno istisnuo rad na crno. Mi smo prvi korak ka krajnjem korisniku i naša iskustva kažu da dio onih koji kada se pokažu dobrim radnicima ostaje za stalno - kaže Bikić.

Prilika mladima
Dok su hrvatske brojke vezane za udio agencija u broju zaposlenih minorne, Bikić kaže da je on u nekim zemljama i 10 posto. Zapošljavanje preko agencije kao priliku trebale bi posebno vidjeti dvije skupine na tržištu rada – mladi i dugotrajno nezaposleni, a krajnjim korisnicima olakšavaju pronalaženje radne snage, oslobađajući ih dobrog dijela birokratskih obveza i troškova. No, prati ih i bauk privremenog rada kao nesigurnog, pa i neplaćenog, izrabljivanja radnih prava... Za najsumnjičavije agencijski model zapošljavanja najobičnije je “rentanje radnika”. Na sve to agencije se, dakako, mršte, poručujući da su rad i doprinosi obvezno plaćeni, radno vrijeme i drugi elementi iz radnog odnosa regulirani Zakonom o radu i ispoštovani. I u HUP-u nastoje odagnati sumnje u rad agencija te ocjenjuju kako je zapošljavanje preko njih najkontroliraniji oblik fleksibilnog zapošljavanja s obzirom na to da je zakonom određena jednakost tretmana ustupljenog radnika s usporedivim radnikom koji radi kod korisnika usluge. Nezaposlena Ivana kaže kako u slučaju angažmana preko agencije ne bi imala nikakve predrasude.
– Svakako bih bila zainteresirana za mogućnost pronalaženja posla i preko agencije - kaže.
U vinkovačkom Centru, u slobodnoj interpretaciji rečeno, rade “prema narudžbi” i “slobodnom izboru”.
– Radimo posredovanje kada poslodavac traži “takvog i takvog” radnika, obavimo razgovore, selekciju i šaljemo mu radnika. Drugi dio je ustupanje, privremeno zapošljavanje kada mi pronalazimo radnike, zaposlimo ih kod sebe i ustupamo krajnjem korisniku, poznatom poslodavcu kojem je to manji trošak jer koristi te radnike samo kada ih treba - kaže Bikić koji na bauk privremenog rada kao nesigurnog u percepciji naših ljudi iz iskustva poručuje: “Dobrog radnika nitko se neće odreći.”