Vatikanska zastava u Krešimirovoj ulici. Građani podijeljeni.

 Ako ste se vozili kroz Bosnu i Hercegovinu, zbog specifične „tigrove kože“, kako nazivaju etničku kartu BiH, nerijetko ćete u jednom selu vidjeti srpsku trobojku, u drugom zastavu Kotromanovića s ljiljanima, a u trećem hrvatsku trobojnicu. Iako je „tigrove kože“ nakon rata u BiH ostalo jako malo, fenomen je sada vidljiv za razliku od prije rata kada se teritorij nije etnički obilježavao (pogotovo, npr. na potezu Doboj – Žepče ili u Brčko Distriktu). Upravo iz ove činjenice među bošnjačkom elitom se povela rasprava o legalnosti vješanja takvih zastava. Zašto? Zato što se često ne radi o zastavama (konstituvnih) naroda nego o državnim zastava Republike Hrvatske, odnosno Republike Srbije. U debati razlikovanja nacionalne od državne zastave, netko je na crkvi Sv. Josipa u sarajevskom naselju Otoka primijetio obješenu vatikansku zastavu i proširio pitanje: „Da li je isticanje vatikanske zastave, zastave strane države, legalno?“
Upravo su ovih dana Brođani na župnom dvoru Župe Gospe Brze Pomoći mogli primjetiti obješenu vatikansku zastavu. Vatikanska zastava istaknuta na župnom dvoru ili crkvi nije čak niti rijedak fenomen, ali se postavilo pitanje legalnosti.

Što o tome kaže hrvatski zakon?
Hrvatski zakon je jasan - Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, član 26.: „Tko istakne zastave strane države bez općeg poziva društveno-političke organizacije ili bez odobrenja organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM.“ Osim što su njemačke marke, a i termin „društveno-političke organizacije“ nestali, član je poprilično jasan.

Što o tome kaže Crkva?
Zbog konkordata između Svete Stolice i Republike Hrvatske, uvijek se oprezno pristupa pravnim pitanjima vezanim za Crkvu. Ipak, u konkordatu nigdje se ne spominje isticanje zastave Svete Stolice (Vatikana), niti se to igdje spominje u Zakonik kanonskog prava (a u suštini to nije pitanje kojim bi se bavilo kanonsko pravo). Iz svega navedenog možemo zaključiti da j

isticanje zastave Vatikana osobni čin župnika.
No, prije daljne rasprave trebalo bi raščistiti pravni status crkvi unutar suverentiteta Repbulike Hrvatske. Naime, za vrijeme braniteljskog prosvjeda na Markovom trgu u svibnju ove godine, branitelji su se sklonili u crkvu sv. Marka, da bi kasnije interventna policija ušla u prostor crkve u cilju suzbijana prosvjeda. Crkva je oštro reagirala na ovaj potez MUP-a, ističući da su prekršene odrebe Konkordata, konkretno članak 7. U kojem stoji da RH jamči Katoličkoj crkvi slobodu obavljanja bogoštovalja, jamči nepovredivost mjesta za bogoštovlje (…)nadležna tijela Republike Hrvatske mogu poduzeti sigurnosne mjere u tim mjestima i bez prethodne obavijesti nadležnih crkvenih vlasti, ako je to hitno zbog zaštite života i zdravlja ili zbog spašavanja dobara posebne povijesne i kulturne vrijednosti“. Dio javnosti je to prokomentirao kao da su mjesta za bogoštovlje (crkve, kapele, crkveni prostori) eksteritorijalne jedinice po suverenitom Svete Stolice što apsolutno nije istina. Zašto je ovo bitno? Kada bi crkva bila eksteritorijalna jedinica Svete Stolice (poput bilo kojeg veleposlanstva) onda isticanje zastave ne bi bilo ilegalno.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da je čin župnika ilegalan, i po, još uvijek važećem zakonu, može biti kažnjen kaznom od 50 do 200 DM (u kunskoj protuvrijednosti). Zakon je zakon.
No, koliko je ovaj zakon smislen i aktualan? Probajmo „sekularizirati“ sliku. Nedjelja je popodne, pijete crni Guiness u omiljenom irskom pubu, a iznad šanka stoji zastava Republike Irske. Ulazite poslije toga u omiljenu talijansku pizzeriju, a iznad ulaznih vrata se vije talijanska trobojnica. Niti je nemoguće, niti je neviđeno.

Kome još smetaju zastave? U državi u kojoj tijekom dana državnosti 10% stambenih prostora ima istaknutu državnu zastavu, zastava je samo dio folklora s kojom se maše iz jurećeg automobila u svatovskoj povorci. Nisu ni Bosanci bolji. I kad istaknu državnu zastavu, to često puta zna biti naopako.
Niti Sveta Stolica ima teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj, niti Vatikan(ska zastava) ima nacionalistički konotaciju (naprotiv). Ali opet – zakon je zakon. Što god mi pričali o tome.

Foto: Klix.ba