Život

Sad znamo što smo udisali lani. Hoćemo li dogodine saznati što udišemo danas?

Autor: 035portal Datum objave: 23.10.2026. u 12:30

Grad objavio analizu kvalitete zraka, a rezultati otvaraju nova pitanja o industriji i mjerenjima u 2026.

Nakon višekratnih upozorenja na problem onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu, o kojem smo i sami posljednjih dana kritički pisali, gradska uprava odlučila je javnosti staviti na raspolaganje cjelovitu dokumentaciju dodatnih mjerenja provedenih tijekom 2025. godine. Sažetak stručne analize objavljen je još 2. listopada, a sada su, kako navode iz Grada, zbog velikog interesa javnosti dostupni i opsežni stručni materijali.

Riječ je o analizama koje je za Grad Slavonski Brod izradila zagrebačka tvrtka Amego za zaštitu okoliša, a obuhvaćaju podatke prikupljene tijekom različitih razdoblja 2025. godine. Dokumentacija je opsežna, prepuna grafikona, meteoroloških modela i stručnih izraza, no kada se sve svede na ono što građane doista zanima, zaključci su prilično jasni. Slavonski Brod ima ozbiljan problem s lebdećim česticama, prepoznatljive industrijske izvore onečišćenja i nepovoljne vremenske uvjete koji dodatno pogoršavaju situaciju.

Pitanje je, međutim, što će se s tim saznanjima konkretno učiniti.

Zrak je pojedinih dana bio gotovo tri puta onečišćeniji od dopuštenog

Jedan od najzabrinjavajućih podataka odnosi se na 22. siječnja 2025. godine, kada je na mjernoj postaji Slavonski Brod 1 zabilježena dnevna koncentracija lebdećih čestica PM10 od čak 140 mikrograma po kubičnom metru zraka. Dopuštena dnevna granična vrijednost iznosi 50 mikrograma, što znači da je izmjerena koncentracija bila 2,8 puta viša od propisanog praga.

Istoga dana koncentracija još sitnijih čestica PM2,5 iznosila je 125 mikrograma po kubičnom metru. Za njih se primjenjuju drukčija mjerila, no zdravstveni rizici povezani s izloženošću tim česticama dobro su poznati.

Riječ je o česticama koje prodiru duboko u dišni sustav, a dugotrajna izloženost povezuje se s povećanim rizikom od bolesti pluća, srca i krvnih žila. Posebno su osjetljivi djeca, starije osobe i kronični bolesnici.

Problem se nije zadržao samo na siječnju. Tijekom prosinca ponovno su zabilježene izrazito visoke koncentracije lebdećih čestica, pri čemu su dnevne vrijednosti PM10 na postaji Slavonski Brod 2 prelazile 140 mikrograma po kubičnom metru.

Drugim riječima, s dolaskom hladnijeg vremena Brođani se ponovno suočavaju s istim problemom, a rezultati mjerenja pokazuju koliko on može biti izražen.

Industrijski tragovi postoje, ali tko je za njih odgovoran?

Posebno zanimljiv dio dokumentacije odnosi se na analizu metala u lebdećim česticama. Stručnjaci su pratili prisutnost olova, kadmija, arsena, nikla, kroma, željeza, cinka i aluminija, nastojeći na temelju njihova sastava prepoznati moguće izvore onečišćenja.

Tijekom prosinca zabilježena je epizoda povećanih koncentracija više metala, s vrhuncem 9. prosinca, kada su pojedine vrijednosti bile dva do tri puta više od srednjih vrijednosti promatranog razdoblja.

Analiza je prepoznala karakteristične skupine metala povezane s industrijskim procesima, obradom sirovina, visokotemperaturnim postupcima i podizanjem industrijske prašine.

To, naravno, ne znači da je pojedina tvornica automatski odgovorna za izmjerene koncentracije. Međutim, industrijski doprinos onečišćenju nije tek nagađanje, nego jedan od čimbenika koji se izričito navode u zaključcima stručne analize.

Upravo zato ostaje otvoreno pitanje koliko pojedina industrijska postrojenja stvarno pridonose ukupnom onečišćenju i može li se taj doprinos preciznije utvrditi.

Nisu krive samo tvornice, ali nisu ni samo građani koji lože peći

Analiza pokazuje da kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu ovisi o nekoliko međusobno povezanih čimbenika.

Kućna ložišta, osobito ona na kruta goriva, značajno pridonose zimskim koncentracijama lebdećih čestica. Promet ostavlja svoj trag kroz dušikove okside, ugljikov monoksid i druge tvari povezane s izgaranjem goriva, dok industrijski procesi pridonose određenim sumpornim spojevima i metalima.

Dio onečišćenja dolazi i iz šire regije, uključujući područja južno i jugoistočno od Slavonskog Broda.

Poseban problem predstavlja položaj grada u dolini Save. Kada nema vjetra, a hladan zrak ostane zarobljen blizu tla, onečišćujuće tvari zadržavaju se u prizemnom sloju atmosfere. Takva pojava, poznata kao temperaturna inverzija, posebno je izražena tijekom zimskih mjeseci.

No meteorološke prilike objašnjavaju zašto se onečišćenje zadržava, a ne zašto je nastalo. Magla ne proizvodi industrijske emisije, baš kao što slab vjetar ne stvara dim iz kućnih ložišta. On samo omogućuje da se ono što je već ispušteno dulje zadržava u zraku koji građani udišu.

Zato bi bilo pogrešno svu odgovornost prebaciti na industriju, ali jednako tako i problem svesti isključivo na građane koji se griju na drva.

Mjerenja su trajala kratko, a dio podataka nije bio potpun

Iako je objavljena dokumentacija opsežna, ona ima i određena ograničenja na koja upozoravaju sami izrađivači.

Na pojedinim pokretnim postajama mjerenja su trajala približno 16 dana, dok su se metali u lebdećim česticama pratili uglavnom tijekom petnaestodnevnih razdoblja. Takvi podaci omogućuju prepoznavanje određenih obrazaca, ali nisu dovoljni za pouzdanu procjenu svih sezonskih promjena i doprinosa pojedinih izvora tijekom cijele godine.

Dodatno, za pojedine onečišćujuće tvari na državnim mjernim postajama raspoloživost podataka u određenim razdobljima bila je manja od 50 posto, a dio podataka nije bio konačno validiran.

Zbog toga stručnjaci preporučuju nastavak kontinuiranog, po mogućnosti cjelogodišnjeg praćenja na ključnim lokacijama.

Dakle, i nakon svih provedenih analiza ostaje potreba za dodatnim mjerenjima koja bi omogućila preciznije utvrđivanje izvora i njihova stvarnog doprinosa onečišćenju.

A gdje su rezultati mjerenja za 2026. godinu?

Dok Grad Slavonski Brod u listopadu 2026. godine objavljuje rezultate mjerenja iz prethodne godine, nameće se sasvim logično pitanje – gdje su podaci za 2026. godinu?

Godina je već dobrano odmaknula, a javnosti se ponovno predstavljaju podaci koji govore o zraku koji su građani udisali prije nekoliko mjeseci, pa i gotovo godinu dana.

Jesu li tijekom 2026. provedena dodatna mjerenja? Ako jesu, na kojim lokacijama, koje su onečišćujuće tvari obuhvaćene i kada će rezultati biti predstavljeni javnosti? Ako nisu, zbog čega se nije nastavilo s mjerenjima, osobito nakon nalaza koji upućuju na potrebu za kontinuiranim praćenjem?

Još je važnije pitanje industrijskih postrojenja.

Mjerenja su provođena i na području Đure Đakovića i Slavonije DI, no javnost još nema jasno predstavljene rezultate koji bi pokazali što je na tim lokacijama konkretno mjereno, koje su koncentracije utvrđene i kakvi su zaključci doneseni.

Upravo bi takvi podaci bili osobito zanimljivi s obzirom na to da stručna analiza prepoznaje industrijski obilježene profile onečišćenja.

Jesu li na tim lokacijama zabilježene povišene koncentracije pojedinih tvari? Postoje li razlike između mjerenja u industrijskim zonama i onih na ostalim gradskim lokacijama? Mogu li se rezultati povezati s određenim proizvodnim procesima?

Bez javno dostupnih i usporedivih podataka teško je očekivati da građani mogu steći potpunu sliku o stvarnim izvorima onečišćenja.

Pritom cilj nije unaprijed proglasiti odgovornima Đuru Đakovića, Slavoniju DI ili bilo koje drugo poduzeće. Upravo suprotno, cilj ozbiljnih mjerenja trebao bi biti da se odgovornost utvrđuje na temelju činjenica, a ne pretpostavki.

Brođanima ne trebaju samo analize, nego i rezultati

Objavljivanje cjelovite dokumentacije svakako predstavlja pozitivan pomak prema većoj transparentnosti. Građani sada imaju priliku upoznati se s podacima koji su ranije bili predstavljeni kroz stručne sažetke.

Međutim, objava analiza sama po sebi neće smanjiti koncentracije lebdećih čestica, sumpornih spojeva ili drugih onečišćujućih tvari.

Grad Slavonski Brod već priprema novi Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka, pa se nameće pitanje hoće li taj dokument konačno sadržavati konkretne, vremenski određene i provjerljive mjere ili će se ponovno ostati na općim preporukama.

Hoće li se osigurati kontinuirano praćenje industrijskih emisija? Hoće li javnosti biti dostupni rezultati mjerenja u industrijskim zonama? Hoće li se jasno utvrditi tko je odgovoran za provedbu pojedinih mjera i u kojim rokovima građani mogu očekivati poboljšanja?

Nakon godina rasprava, stručnih analiza i akcijskih planova, to nisu pretjerani zahtjevi, nego pitanja na koja bi gradska uprava trebala imati odgovore.

Jer Brođane više ne zanima samo kakav su zrak udisali prošle godine. Zanima ih što udišu danas, tko tome pridonosi i kada će se nešto konkretno promijeniti.

A zrak se, koliko god dokumentacija bila opsežna, ipak ne pročišćava objavljivanjem analiza.