Život

Brojke koje nitko nije očekivao, Brodsko-posavska među najboljima u Hrvatskoj

Autor: 035portal Datum objave: 30.06.2026. u 15:00

Dok se u većem dijelu Hrvatske školske klupe iz godine u godinu prazne, Brodsko-posavska županija našla se među rijetkim pozitivnim iznimkama. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku za školsku godinu 2025./2026., broj učenika u osnovnim školama na nacionalnoj razini ponovno je pao za oko jedan posto, no u Brodsko-posavskoj županiji zabilježen je blagi rast.

Na prvi pogled riječ je o ohrabrujućoj vijesti za županiju koja se godinama suočava s iseljavanjem i nepovoljnom demografskom slikom. Međutim, detaljniji pogled na podatke i grafikone pokazuje da je situacija ipak znatno složenija.

Brodsko-posavska među rijetkim iznimkama

Prema analizi objavljenoj na portalu Pokazatelji.hr, koju je prenio Index, Hrvatska i dalje bilježi kontinuirani pad broja osnovnoškolaca, ali taj trend nije jednak u svim dijelovima zemlje.

Najveći pad u posljednjih godinu dana zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je broj učenika pao za više od 2,2 posto u samo jednoj školskoj godini.

S druge strane, tek dvije županije iskaču u pozitivnom smjeru – Istarska i Brodsko-posavska – u kojima je zabilježen blag porast broja učenika. Zagreb je također među stabilnijima, s padom od svega 0,2 posto.

U vremenu kada gotovo cijela Hrvatska bilježi manje djece u školama, činjenica da Brodsko-posavska županija nije nastavila negativan niz svakako je podatak vrijedan pozornosti.

No kada se pogleda dulje razdoblje, slika je puno manje optimistična

Jedan od grafikona jasno pokazuje da se dugoročni trend nije promijenio.

Iako je posljednja godina donijela blagi rast, Brodsko-posavska županija i dalje je među područjima koja su tijekom posljednjih petnaestak godina izgubila velik broj učenika. Drugim riječima, ovogodišnji pozitivan pomak zasad ne mijenja ukupnu demografsku sliku koja je godinama bila izrazito nepovoljna.

Stara Gradiška među najteže pogođenima

Još izraženija razlika vidi se kada se podaci promatraju na razini gradova i općina.

Na toj razini nestaje optimizam koji daje županijski prosjek.

Naime, među sredinama koje su od 2011. godine izgubile oko polovice svojih osnovnoškolaca nalazi se i Stara Gradiška, uz Knin, Ilok, Dvor, Gračac, Gunju, Nijemce i Hrvatsku Kostajnicu.

To pokazuje da ni unutar Brodsko-posavske županije situacija nije jednaka. Dok ukupna statistika bilježi blagi rast, pojedine općine i dalje prolaze kroz ozbiljnu demografsku krizu.

Zašto je Brodsko-posavska ipak u plusu?

Autori analize navode kako bi jedan od mogućih razloga mogao biti doseljavanje stanovništva iz Bosne i Hercegovine.

S obzirom na geografski položaj Brodsko-posavske županije i njezinu prometnu povezanost sa susjednom državom, takva pretpostavka nije nelogična. Ipak, riječ je o mogućem objašnjenju, a ne službeno potvrđenom uzroku, jer za konačne zaključke nedostaju detaljniji podaci o migracijama i upisima učenika.

Djeca nestaju brže od stanovnika

Možda i najzanimljiviji zaključak cijele analize jest da broj djece pada znatno brže nego ukupan broj stanovnika.

Drugim riječima, ne odlaze samo ljudi – odlaze mlade obitelji i oni koji bi trebali stvarati nove generacije.

Zbog toga pad broja učenika zapravo predstavlja još ozbiljniji pokazatelj budućih demografskih kretanja nego sami podaci o broju stanovnika.

To znači da mnoge sredine ne gube samo sadašnje učenike, nego i buduće roditelje, buduće prvašiće i dugoročnu mogućnost demografskog oporavka.

Paradoks hrvatskog školstva

Zanimljivo je da se u razdoblju u kojem broj učenika pada broj učitelja nije smanjivao istim tempom.

Naprotiv, prema podacima iz analize, broj učitelja u Hrvatskoj posljednjih godina rastao je gotovo ravnomjerno. Takav trend otvara pitanja o organizaciji mreže škola, financiranju obrazovnog sustava i njegovoj prilagodbi demografskim promjenama.

A najteže tek dolazi

Ako se gledaju podaci o broju rođenih, razloga za optimizam nema.

Nakon nekoliko godina relativne stabilnosti, od sredine 2022. godine Hrvatska ponovno bilježi snažan pad nataliteta. Posljedice toga još nisu vidljive u osnovnim školama jer te generacije tek trebaju krenuti u prvi razred.

Drugim riječima, brojke koje danas promatramo mogle bi za nekoliko godina izgledati još nepovoljnije.

Upravo zato podatak da Brodsko-posavska županija trenutačno bilježi blagi rast broja učenika svakako predstavlja pozitivnu vijest. No jednako je važno ne zanemariti širu sliku. Dugoročni trendovi i stanje u pojedinim općinama pokazuju da demografski izazovi nisu nestali, nego su samo privremeno ublaženi.

Hoće li ovogodišnji rast biti početak stabilizacije ili tek kratkotrajno odstupanje od dugogodišnjeg negativnog trenda, pokazat će već iduće školske godine.