Dok cijene divljaju, Hrvati u smeće bacaju meso, voće i povrće

Dok cijene hrane iz mjeseca u mjesec rastu, a sve više građana pažljivo planira svaku kupnju, podaci Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije otkrivaju zabrinjavajući paradoks – Hrvati godišnje bacaju gotovo pola milijuna tona hrane. Umjesto pada količine otpada, bilježi se lagani rast, zbog čega Hrvatska ozbiljno riskira da ne ispuni ciljeve koje je propisala Europska unija, javlja Glas Slavonije..

Prema posljednjem istraživanju provedenom 2025. godine na reprezentativnom uzorku od 1021 kućanstva s ukupno 2780 članova, hrvatska kućanstva bacila su čak 221.808 tona hrane, što je 2,5 posto više nego 2021. godine. Po stanovniku je tijekom godine bačeno 57,3 kilograma hrane, a posebno zabrinjava podatak da se čak 24,2 kilograma odnosi na jestivu hranu koja je mogla biti iskorištena.

Najviše se i dalje bacaju povrće, voće, ali i meso, riba te jaja – upravo namirnice koje su posljednjih godina među najskupljima na policama trgovina. Prosječno hrvatsko kućanstvo tjedno baci 2,7 kilograma hrane, odnosno oko 1,1 kilogram po članu kućanstva, pri čemu gotovo polovicu otpada čini potpuno jestiva hrana.

Poseban problem predstavlja način odlaganja. Hrana najčešće završava u spremnicima za miješani komunalni otpad, čime dodatno opterećuje sustav gospodarenja otpadom i okoliš. Ministarstvo upozorava da problem nije samo ekološki, nego i gospodarski te etički, osobito u vremenu kada dio građana jedva podmiruje osnovne životne troškove.

Iako se po kućanstvu baca nešto manje hrane nego prije četiri godine, količina otpada po članu kućanstva raste. Razlog se, između ostalog, povezuje s povećanjem broja samačkih i dvočlanih kućanstava koja u prosjeku proizvode više otpada od hrane. S druge strane, kućanstva koja kompostiraju ili hrane domaće životinje bilježe osjetno manje količine bačene hrane.

Istraživanje je pokazalo i kakve su kupovne navike građana. Čak 88 posto hrane kupuje se u velikim trgovačkim centrima, 61 posto u manjim lokalnim trgovinama, dok 42 posto građana i dalje kupuje na tržnicama. Većina kućanstava kupnju obavlja jednom do dva puta tjedno, no smanjuje se broj onih koji u trgovinu odlaze s unaprijed pripremljenim popisom za kupnju – što stručnjaci smatraju jednim od ključnih razloga nepotrebnog gomilanja hrane.

Zanimljivo je i da relativno mali broj građana često jede izvan kuće. Tek 6,8 posto ispitanika to čini nekoliko puta tjedno ili češće, dok najveći dio građana restorane posjećuje tek nekoliko puta godišnje. Više od polovice ispitanika smatra kako izvan kuće ostavlja jednaku količinu nepojedene hrane kao i kod kuće.

Ministarstvo pritom naglašava kako treba razlikovati neizbježni otpad – poput ljuski jajeta, kostiju ili kore banana – od otpada koji nastaje lošim planiranjem kupnje i pripreme obroka. Upravo se na tom dijelu može ostvariti najveće smanjenje.

Ukupna količina otpada od hrane u poslovnom sektoru tijekom 2025. procijenjena je na 260.784 tone, odnosno 67,3 kilograma po stanovniku godišnje. Kada se tome pridoda otpad iz kućanstava, dolazi se do zastrašujuće brojke od 481.553 tone otpada od hrane godišnje u Hrvatskoj – čak 124,6 kilograma po stanovniku.

Za usporedbu, prosjek Europske unije prema podacima Eurostata iznosi 128 kilograma otpada od hrane po stanovniku godišnje, što znači da je Hrvatska gotovo izjednačena s europskim prosjekom, ali bez vidljivog trenda poboljšanja.

Europska unija od država članica traži da do kraja 2030. godine smanje otpad od hrane u preradi i proizvodnji za najmanje deset posto, dok bi se u kućanstvima, restoranima i distribuciji hrane količina otpada trebala smanjiti za najmanje 30 posto po stanovniku. No, prema sadašnjim pokazateljima, Hrvatska je od tih ciljeva još uvijek prilično udaljena.

insurpad

Život

Dok cijene divljaju, Hrvati u smeće bacaju meso, voće i povrće

Priče

Najljepša ljetna priča stiže iz Bukovlja: Ovdje se grade male, ali velike pobjede

Grad to su ljudi

Prkačin: ´To što rade Duspara i ekipa oko Duspare, u sprezi sa Županijom, nisu prekršaji. To je kriminal.´

Udruge

David Kadić i Matej Dorić najbolji su orači Brodsko-posavske županije

Radar

Šok za tisuće građana: Hanžeković & Partneri šalju HRT opomene bez iznosa i datuma duga!

Radar

Nikola Mostarkić povukao crtu: ´Zahtijevamo transparentnost. Vidjet ćete, bit će bolje od pijeska! ´

Priče

Tihana Dročić kreće iz Nove Kapele po titulu Najuzornije hrvatske seoske žene

Priče

Muzej nema ljudi, Zvjezdarnica zaposlenike, a Turistička zajednica kaže da se nitko nije žalio

Radar

Na ovoj lokaciji nekad je prijetila kuća, danas prijeti ambrozija?

Radar

Iznenađenje iz bolnice! Jesu li ovo najljepše brojke ove godine?

Događanja

Tvrđava ponovno postaje najljepša pozornica u gradu

Priče

Luksuz kakav se rijetko viđa- evo što se u gradu prodaje za više od 500 000 €!

Radar

Turista je sve više, no što oni zapravo rade u Brodu? Pokušali smo pronaći odgovor i gotovo svugdje poljubili zatvorena vrata!

Servisne informacije

Ljeto uzima kratku pauzu. Evo što nas čeka idućih sedam dana

101 brodska priča Zvonimira Toldija

Godina 1909.

Priče

Cijene otišle u nebo!? Evo što danas možete unajmiti u Slavonskom Brodu

Priče

Tko su učitelji koji su spasili djecu? Pomozite nam da ih javno pohvalimo!