U vremenu kada se svakodnevni govor sve brže puni tuđicama i novim tehnološkim izrazima, hrvatski jezik svake godine dobiva priliku za osvježenje. Natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ, koji organiziraju časopis Jezik i Zaklada „Dr. Ivan Šreter“, ponovno je iznjedrio niz zanimljivih prijedloga, a među nagrađenima se našla i Novogradiščanka Majda Joha.
Psihologinja zaposlena u Industrijsko-obrtničkoj školi u Novoj Gradiški osvojila je treće mjesto za riječ narubno, predloženu kao zamjenu za često korišteni germanizam na kant. Njezina riječ označava položaj ili način postavljanja „na rubu“, pa se, primjerice, može reći da je prozor otvoren narubno, da su cigle postavljene narubno ili da je riječ o narubnom zidu.
Za svoj prijedlog Joha je nagrađena s 200 eura, diplomom i kipićem akademskog kipara Tonka Fabrisa, a priznanje je stiglo u konkurenciji velikog broja prijedloga pristiglih iz cijele Hrvatske.
Natječaj za novu hrvatsku riječ ove je godine donio i niz drugih zanimljivih prijedloga. Među riječima koje su ušle u uži izbor nalaze se, primjerice, brzovid za kratke videozapise na društvenim mrežama, dohvatnica kao zamjena za riječ widget, domoškolovanje za obrazovanje kod kuće, gladoljut za stanje kada je netko ljutit zbog gladi te hranomat za automat koji prodaje hranu i piće.
U užem izboru našli su se i prijedlozi poput lažnice za deepfake, lomoplesa za breakdance, mirozbora za mirovne pregovore, nadnataliteta za nagli porast nataliteta, nogošakanja za kickboxing te obalizacije, kojom se opisuje intenzivan razvoj i naseljavanje obalnih područja.
Popis prijedloga pokazuje i koliko jezik pokušava pronaći hrvatske odgovore na nove pojmove iz tehnologije i suvremenog života. Tako su se među predloženim riječima našli osljepnik za flashbang, presudnik za VAR u nogometu, razjarica za internetski mamac koji izaziva ljutnju, skliznik za zip line te strojumlje kao hrvatski naziv za umjetnu inteligenciju.
U užem izboru nalaze se još i riječi tanobran (pancirka), trokutiranje (triangulacija), ukopis (epitaf), uznožnice (tajice), zamrežje (područje bez internetske veze), zazabava (afterparty) te zdravovječnost, koja označava broj godina života provedenih u dobrom zdravlju.
Iako će tek vrijeme pokazati koje će od tih riječi zaživjeti u svakodnevnom govoru, uspjeh Majde Johe već sada potvrđuje da kreativni jezični prijedlozi ne dolaze samo iz akademskih krugova. Ponekad dolaze i iz učionice – iz male slavonske sredine – gdje jedna psihologinja uspije pronaći riječ koja će možda jednog dana postati dio standardnog hrvatskog jezika.
