Blagdani nikad skuplji, građani nikad oprezniji

Dok se gradovi kite lampicama, a iz izloga stižu poruke blagdanskog obilja, stvarnost za velik dio građana znatno je sumornija. Prema podacima Nezavisnih hrvatskih sindikata, ovogodišnja blagdanska potrošačka košarica skuplja je između 15 i 16 posto u odnosu na prošlu godinu, što za mnoge obitelji znači jedno – odricanje.

Na zagrebačkoj tržnici Dolac, simbolu tradicije i svakodnevice, sindikati su u ponedjeljak predstavili blagdansku košaricu za 2025. godinu za tročlanu obitelj. Analiza provedena u trgovačkim centrima i na tržnicama diljem Hrvatske pokazuje da rast cijena ne zaobilazi nijednu kategoriju, bez obzira radi li se o bogatoj, srednjoj ili skromnoj košarici.

Gospodarska savjetnica NHS-a Izabela-Delfa Mišić upozorila je da je porast cijena gotovo identičan u svim kategorijama.

– U usporedbi s prethodnom godinom, primjetan je porast cijene tradicionalne blagdanske košarice za 15,93 posto. Srednja košarica skuplja je za 15,92 posto, dok skromna, čak i uz akcijske i zaključane cijene, bilježi rast od 15,26 posto – istaknula je.

Brojke su jasne i neumoljive. Bogata blagdanska košarica ove godine stoji 626,74 eura, što je 86 eura više nego lani. Srednja košarica doseže 253,03 eura, dok se i tzv. skromna košarica, namijenjena onima s najmanjim primanjima, penje na 140,53 eura.

No, kako naglašavaju sindikati, ne radi se o jednom obroku.

– Ovdje govorimo o više obroka, od Badnjaka do Nove godine. Zbog visokih cijena dio građana neće si moći priuštiti tradicionalna jela poput janjetine, odojka ili bakalara, pa će ih zamijeniti znatno jeftinijim namirnicama – upozorila je Mišić.

Pršut, kulen i šunka sve češće ustupaju mjesto svinjskoj lopatici i salamama, dok se bakalar ili zubatac zamjenjuju srdelama. I to u zemlji u kojoj su blagdanski stol i običaji duboko ukorijenjeni u identitetu i obiteljskom životu.

Dodatni je problem što blagdanska košarica ne uključuje troškove darova, božićnih drvaca niti novogodišnjih putovanja. Upravo tu, upozoravaju sindikati, mnogi građani povlače ručnu.

– Brojni su zbog inflacije i neizvjesnosti prisiljeni odgoditi kupnju božićnih darova jer najveći dio raspoloživog dohotka odlazi na hranu. Takvo društvo ne može govoriti o stvarnom napretku, već o prikrivenom siromaštvu – poručila je Mišić.

Posebno je kritizirala najave novih poskupljenja u trgovinama, koja se procjenjuju na dodatnih pet posto.

– Što se time nudi potrošačima? Zdraviji, kvalitetniji ili domaći proizvodi? Jesu li povećane plaće radnicima u bruto iznosu? Ako nije ništa od toga, onda su takva poskupljenja neopravdana – rekla je.

Predsjednik NHS-a Dražen Jović podsjetio je da se službena inflacija tijekom godine kretala između 3,8 i 4,3 posto, no da rast cijena hrane znatno nadmašuje te brojke.

– Građani imaju osjećaj da se cijene mijenjaju gotovo na dnevnoj bazi i u tome su, nažalost, u pravu – istaknuo je.

I dok statistike Porezne uprave bilježe rekordnu prosinačku potrošnju, s više od 133 milijuna fiskaliziranih računa i ukupnom potrošnjom od 2,4 milijarde eura u prvih 19 dana prosinca, sindikati upozoravaju da te brojke skrivaju duboke razlike.

Jer iza blještavila i pune trgovačke košarice stoji sve veći broj građana kojima blagdanski stol više nije simbol obilja, nego podsjetnik na to koliko je svakodnevni život postao skup.