Brođani štede duplo manje od Istrijana — jaz nikad veći!

Kraj rujna donio je novu sliku financijskog stanja hrvatskih kućanstava. Prema podacima Hrvatske narodne banke, građani su u bankama držali gotovo 42 milijarde eura depozita, što je 7,6 posto više nego godinu ranije. No dok ukupna štednja raste, raspored tog novca i dalje otkriva duboke razlike među županijama – a Brodsko-posavska županija ponovno se nalazi pri samom dnu.

Rast štednje u Hrvatskoj uglavnom dolazi od povećanja prekonoćnih depozita – novca koji stoji na tekućim i žiro računima, bez oročenja i bez značajnog prinosa. Takvih je depozita danas više od 30 milijardi eura, što je 13,1 posto više nego lani. Suprotno tome, oročeni depoziti pali su za 6,3 posto, jer su mnogi građani dio štednje preusmjerili u državne obveznice, koje nude veće prinose.

Da je riječ o financijskoj odluci koja se vodi čistom matematikom pokazuje usporedba kamatnih stopa: prekonoćni depoziti donose svega 0,02 posto godišnje, prosječni prinos na oročenu štednju iznosi 1,30 posto, dok je posljednja runda državnih obveznica građanima nudila 2,60 posto godišnje. Drugim riječima – oročiti se više ne isplati kao nekada.

No iza ukupnih brojki krije se pitanje koje se ne može sakriti u prosjek: koliko štedimo po stanovniku i tko može štedjeti više?

Prema najnovijim obrascima štednje, najveće prosječne depozite imaju stanovnici obalnih županija i Zagreba. Istra prednjači s 15.100 eura štednje po stanovniku, slijedi Grad Zagreb s 14.200, potom Dubrovačko-neretvanska (13.800), Primorsko-goranska (13.700), Zadarska (11.700) i Splitsko-dalmatinska (11.200 eura).

Na drugoj strani ljestvice nalaze se najsiromašnije županije, među kojima i Brodsko-posavska, s prosječnim depozitom od svega 5800 eura po stanovniku. Još niže su Vukovarsko-srijemska (5000 eura), Virovitičko-podravska (5400) i Sisačko-moslavačka (5770 eura).

Ovi podaci ponovo potvrđuju ono o čemu se u Slavoniji govori već godinama: jaz između sjevera i juga, ali i između ruralnog i urbanog prostora, ne smanjuje se. Dok se obalne županije razvijaju u smjeru visokog turizma, nekretninskih ulaganja i sezonalnih priljeva novca, slavonski prosjek i dalje oblikuju niže plaće, nestabilna radna mjesta i migracije mlađeg stanovništva.

U Brodsko-posavskoj županiji, rast prekonoćnih depozita ne znači nužno i povećanu financijsku sigurnost — naprotiv. Činjenica da građani zadržavaju novac na tekućim računima, umjesto da ga oročavaju, otkriva nesigurnost i oprez: novac je potreban „pri ruci“, za slučaj nužde. Štednja postoji, ali ne dovoljno da postane dugoročna.

Drugim riječima – Brođani i Posavci štede jer moraju, ne zato što mogu.

Nije slučajno da se ova statistika poklapa s podacima o najvišoj stopi rizika od siromaštva u slavonskim županijama, kao i s najvećim udjelom ljudi koji razmišljaju o preseljenju, privremenom ili trajnom.

HNB-ova tablica tako nije samo brojka. To je ogledalo strukture države:
jedni ulažu i povećavaju kapital, drugi drže novac na računu — za svaki slučaj.