Nema više tolerancije! Stižu kazne i do 132.000 €

Vozače u Hrvatskoj od iduće godine očekuju još veće kazne za prometne prekršaje, najavio je Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije Ravnateljstva policije, na konferenciji Vision Zero u organizaciji Poslovnog dnevnika. Cilj je ambiciozan – do kraja 2030. godine broj smrtno stradalih na hrvatskim cestama trebao bi se smanjiti na najviše 148 osoba godišnje. Međutim, situacija je trenutačno daleko od željene: samo u prvih osam mjeseci ove godine na hrvatskim cestama živote je izgubilo čak 194 ljudi, što jasno pokazuje kako su nužne odlučne mjere.

Kako bi se stanje popravilo, policija najavljuje opsežan paket mjera. Poseban naglasak stavlja se na tri ključna područja: edukaciju vozača, sigurniju prometnu infrastrukturu i izmjene zakonske regulative. Plan je povećati prometnu kulturu, osigurati bolje tehničke uvjete na cestama te kroz stroža pravila i značajno veće kazne utjecati na ponašanje vozača.

Mataija je otkrio da je već osnovana posebna radna skupina koja radi na izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Kazne koje su do sada bile propisane pokazale su se nedovoljno odvraćajućima, stoga će njihovi iznosi biti povećani. Posebna pažnja posvetit će se onim vozačima koji se zaustavljaju nasred prometne trake te vlasnicima motocikala koji se odlučuju na skrivanje registarskih oznaka, što će ubuduće biti daleko strože sankcionirano.

Prema podacima policije, alkohol i brzina i dalje su najveći problemi na hrvatskim cestama. Prema sadašnjem zakonu, najviše predviđene kazne dosežu 2.650 eura i do 60 dana zatvora, a primjenjuju se na najteže prekršaje poput prekoračenja brzine u naselju za više od 50 kilometara na sat, vožnje s više od 1,50 promila alkohola te upravljanja vozilom pod zabranom ili s poništenom vozačkom dozvolom. Ipak, policija najavljuje da se ide prema još strožem kažnjavanju upravo ovih najopasnijih ponašanja u prometu, u nadi da će to smanjiti broj nesreća i žrtava.

Zanimljivo je da najviša kazna u hrvatskom zakonodavstvu zapravo nije povezana s alkoholom ili brzinom, već s budućnošću prometa – autonomnim vozilima. Ako potpuno automatizirana vozila, koja se voze bez prisutnosti vozača, prometuju izvan dopuštenih zona koje su im službeno odobrene, vlasnici bi mogli platiti kaznu koja doseže nevjerojatnih 132.000 eura.

Novi zakon trebao bi biti usvojen tijekom 2025. godine, a cilj svih mjera koje policija priprema jasan je i ambiciozan – značajno smanjiti broj prometnih nesreća, povećati sigurnost na cestama i spasiti što više života. No, ostaje pitanje hoće li strože kazne, bez obzira na visinu, doista promijeniti ponašanje vozača ili će biti potrebna i mnogo šira promjena prometne kulture u Hrvatskoj.