Povrat PDV-a tek nakon 200 KM: Slavoncima sve teže do uštede u kupovini ´preko Save´

SLAVONSKI BROD/ŽUPANJA – Iako se sve češće može čuti kako kupnja u Bosni i Hercegovini više nije tako isplativa kao prijašnjih godina, službeni podaci govore suprotno. Samo u prvih sedam mjeseci 2025. godine Slavonci su, prema podnesenim zahtjevima za povrat PDV-a, “preko Save” ostavili čak 21,73 milijuna konvertibilnih maraka – što je približno 11 milijuna eura.

Prag za povrat dvostruko viši

Od 6. kolovoza na snazi je novi pravilnik prema kojemu je za povrat poreza potrebno na jednom računu potrošiti minimalno 200 KM (oko 100 eura), umjesto dosadašnjih 100 KM. Strani državljani koji nemaju prebivalište u BiH ostvaruju pravo na povrat PDV-a u visini od 17 posto, no povrat se ne odnosi na alkohol, cigarete ni gorivo.

Za Slavonce, osobito stanovnike uz granicu, ova je odluka izazvala podijeljene reakcije.

U Županji smo razgovarali s Miroslavom (52), koji svake druge subote odlazi u Orašje u veću kupnju:

— Pa kome je to normalno, potrošiti odjednom 200 maraka da bi dobio povrat? Ja sam išao po osnovne stvari, brašno, ulje, deterdžente, i rijetko kada bih došao do 100 KM, a kamoli do 200. Mislim da će ovo mnoge odvratiti.

No ima i onih koji odluku smatraju opravdanom. Brođanka Marija (38), majka dvoje djece, ističe:

- Gledajte, i u Hrvatskoj je prag 100 eura. Pa logično je da i BiH izjednači pravila. Kad se dobro organiziraš, kupiš veće pakete, pelene, higijenske potrepštine, bez problema se dođe do 200 KM.

Slavonska Posavina prednjači

Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH otkrivaju da su granični prijelazi prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji i dalje najfrekventniji kada je riječ o prekograničnoj kupnji. Od siječnja do srpnja podneseno je 63.288 zahtjeva za povrat PDV-a, a najviše ih je zabilježeno na prijelazu Orašje (25.606).

Slijedi Šamac (15.258), zatim Gradiška (9701) te Brod s 6655 zahtjeva. Upravo brojka iz Broda potvrđuje da stanovnici Brodsko-posavske županije i dalje masovno odlaze u kupnju u susjednu BiH, unatoč sve češćim kritikama da se cijene gotovo izjednačavaju s onima u hrvatskim trgovinama.

S druge strane, Brčko je doživjelo veliki pad – ondje je u prvih sedam mjeseci podneseno čak 6085 zahtjeva manje nego lani, a potrošnja je pala za gotovo dva milijuna maraka. Razlog je višemjesečno zatvaranje mosta između Gunje i Brčkog zbog sanacije, što je promet preusmjerilo na prijelaz Županja – Orašje.

Gužve tek dolaze

Gužve na mostu u Županji i Orašju posljednjih su mjeseci postale svakodnevica, a prema najavama tek će se pojačati od 12. listopada kada na snagu stupa novi elektronički sustav ulazaka i izlazaka iz EU-a (EES). On će evidentirati sve državljane trećih zemalja koji prelaze granice Unije, a pri prvom ulasku tražit će se otisci prstiju i fotografiranje. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović već je najavio da će to u početku znatno usporiti promet na granicama.

U Županji smo zatekli i Stanka (64), umirovljenika koji svake nedjelje odlazi u Brčko:
— Ja odem, kupim kavu, šećer, malo robe i vratim se. Sad su zakomplicirali i povećali prag, pa će još i na granici biti gužva. Ljudi će izgubiti volju. A s druge strane, vidim i hrpu Bosanaca kod nas u trgovinama. I oni koriste pravila kako im paše.

Vrijedi li i dalje?

Iako su mnogi Slavonci skeptični oko isplativosti odlazaka u šoping “preko”, brojke govore da je interes i dalje velik. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine prekogranična je potrošnja porasla za gotovo dvije milijuna maraka u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

Bude li i dalje rasla potrošnja na granici između Brodsko-posavske županije i BiH, unatoč višem cenzusu i novim pravilima, pokazat će nadolazeća jesen.