Život

Brođanka koja mijenja pravila igre: Dekanica FOOZOS-a podigla ljestvicu

Autor: 035portal Datum objave: 02.08.2025. u 11:00

OSIJEK – Dok brojna sveučilišta diljem Hrvatske muku muče s upisnim kvotama, nezainteresiranošću maturanata i sve češćim iseljavanjem mladih, jedan fakultet bilježi izvanserijske rezultate, javlja Glas Slavonije. Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti (FOOZOS) Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pod vodstvom dekanice prof. dr. sc. Emine Berbić Kolar bilježi eksplozivan rast interesa za studijske programe – i to u sektorima za koje se donedavno smatralo da su pred izumiranjem.

U ljetnom upisnom roku 2025. FOOZOS je upisao 368 brucoša, što je stotinjak više u odnosu na prošlu godinu, a prema predviđanjima dekanice – taj će broj uskoro prijeći 400, zahvaljujući i jesenskom upisnom roku. Time FOOZOS postaje drugi najuspješniji fakultet na osječkom Sveučilištu po broju upisanih, odmah iza Pravnog fakulteta.

– Mislim da možemo biti ponosni. Interes za naše studije ne prestaje ni dan nakon zaključenja upisnog roka. Ljudi prepoznaju da ovdje ne nudimo samo znanje, nego i pravu misiju – kazala je Berbić Kolar.

Hit-studiji: logopedija, rehabilitacija, predškolski odgoj

Najveće iznenađenje izazvala je Logopedija – studij koji se i ove godine popunio već u ljetnom roku. Upisano je 40 redovnih studenata, troje u posebnim kvotama, a interes nije jenjavao ni nakon zatvaranja prijava.

Veliki interes vladao je i za Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, na koji su se studenti upisivali u čak tri grada – Osijeku, Požegi i Slatini. U Osijeku je na redoviti studij upisano 63 studenata, na izvanredni 41, a u Požegi i Slatini po 37, s minimalnim brojem slobodnih mjesta za jesenski rok.

Za studij Edukacijske rehabilitacije tražilo se mjesto više, i to ne samo među maturantima, nego i među odraslima koji godinama sanjaju o povratku na fakultet.

– Mnoge žene koje su nekada započele studij, pa ga napustile zbog obiteljskih ili životnih okolnosti, sada nam se vraćaju. S ponosom mogu reći da su sva mjesta namijenjena onima koji su maturirali prije 2010. godine – popunjena, ističe dekanica.

Prekvalifikacije koje mijenjaju živote

U doba kada se europska sredstva često spominju samo u statistici, FOOZOS ih koristi konkretno i korisno – putem programa prekvalifikacije za zanimanje odgojitelja. U situaciji kada Hrvatska ima sve više vrtića, a sve manje odgojitelja, ovaj model postaje ključan za spas sustava.

– U Slatini i Požegi, gdje izvodimo dislocirane studije, vrtići su ostajali prazni – ne zbog nedostatka djece, nego zbog nedostatka stručnog kadra. Upravo zato smo krenuli s programom prekvalifikacije – objasnila je dekanica.

U prvoj skupini prekvalifikaciju je završilo 22 kandidata, u drugoj njih 20, a treća kreće na jesen – besplatno za sve polaznike, zahvaljujući vaučerima EU-a.

Kad znanje ima granice – a onda ih FOOZOS sruši

FOOZOS privlači studente iz svih krajeva Hrvatske. Iako se nalazi u srcu Slavonije, ovdje studiraju i mladi iz Dubrovnika, Zagreba, Istre... ali i Hrvati izvan granica Lijepe Naše. Kvota za Hrvate izvan RH nije samo simbolična – ona se redovito popunjava, što pokazuje kako je fakultet prepoznat i kao sigurno mjesto za akademski i osobni rast.

Što kad znanstvenik postane vizionar?

Prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, dekanica koja dolazi iz Slavonskog Broda, fakultetu je udahnula novu energiju. Ne pristaje na obrazovanje kao birokraciju, nego ga vidi kao sustav koji diše, raste i stvara društvenu promjenu. Svojim idejama, radom i prisutnošću postala je ne samo voditeljica ustanove, nego i ambasadorica odgoja, obrazovanja i nade.

– Učiteljski poziv nije posao. To je nešto što nosite u sebi. Mi ne obrazujemo samo djecu. Mi gradimo ljude, zajednicu, budućnost, istaknula je.

Što nas čeka?

U rujnu se očekuje donošenje odluke o diplomskom studiju logopedije, čime bi se zaokružila edukacija u području za kojim trenutno vlada kroničan nedostatak stručnjaka. Ujedno se razmatra i osnivanje novog interdisciplinarnog studija za nastavnika u osnovnoj školi, kao mogući odgovor na krizu STEM nastavničkog kadra.

– Nije poanta imati genijalce. Poanta je imati dobrog nastavnika koji zna prenijeti znanje. Ako to izgubimo, izgubili smo sve, zaključuje dekanica.