Garčin postao zmijska zona: Rano buđenje uznemirilo stanovnike

Iako su zmije još uvijek trebale biti u dubokom zimskom snu, krajem veljače u jednoj šupi u Garčinu pronađene su čak dvije – jedna od njih i ozlijeđena, javlja Glas Slavonije. Intervenciju su obavili jedini hrvatski profesionalni izmještači zmija – Vlado Lađarević i Darko Karamazan iz Udruge Zmijolovac, koja pokriva područje cijele Hrvatske.

– Iznenadio me poziv gospođe iz Garčina, bilo je poprilično hladno i nisam očekivao da bi se zmije već mogle probuditi. No čim nam je rekla da je pronašla presvučenu kožu i da se boji, odmah smo krenuli. U šupi smo pronašli jednu zmiju na drvima, a zatim detaljnom pretragom i drugu – bjelicu, pojasnio je Lađarević.

S obzirom na niske temperature, zmije nije bilo moguće vratiti u prirodu pa ih je privremeno preuzeo biolog iz Ministarstva zaštite okoliša, koji će o njima brinuti do trajnog zatopljenja.

Zmije u Hrvatskoj: 15 vrsta, tri otrovnice

U Hrvatskoj obitava 15 vrsta zmija, a sve su zakonom zaštićene. Samo tri su otrovnice – poskok, riđovka i planinski žutokrug – dok su ostale vrste, poput bjelice, bjelouške, ribarice i smukulje, potpuno neotrovne i bezopasne za ljude.

Zmije su hladnokrvne životinje, stoga njihov zimski san – hibernacija – traje u pravilu od studenog do travnja. No, kaže Lađarević, iznimke su moguće.

– Jedna od zmija u Garčinu bila je ozlijeđena pa pretpostavljam da ju je iz zimovališta istjerao neki glodavac. Također, naglo zatopljenje u siječnju i veljači može ih probuditi iz sna, pogotovo ako sunce zagrije površinu tla – objašnjava.

Zmije pod podom, na terasama, pa čak i u autima

Ovakve zimske intervencije nisu presedan. Prije nekoliko godina, prisjeća se Lađarević, djelatnici jedne škole podizali su brodski pod i naišli na uspavane zmije. Sličan slučaj dogodio se i u Ogulinu, gdje je građanka pronašla presvučenu zmijsku kožu, što je znak da je zmija već bila aktivna.

– Zmije se najčešće zavlače među drva ili ispod betona, gdje temperature ne padaju ispod nule. Ondje mogu bez problema prezimiti, a čim osjete toplinu – izlaze van – kaže Lađarević i dodaje kako su u Slavoniji i Dalmaciji najaktivniji jer ih tamo građani najviše poznaju i zovu.

U Dalmaciji opasni poskoci, u Slavoniji riđovke

Iako ih se ljudi najviše boje, zmije rijetko napadaju, a ugrizi su iznimno rijetki. Napadaju isključivo ako su ugrožene, a često su već pobjegle prije nego što ih čovjek uopće primijeti.

– Ljudi se ne trebaju bojati zmija, već samo biti oprezni – gledati gdje hodaju, nositi visoku obuću, a pri branju šparoga preporučuju se i rukavice, savjetuje Lađarević.

U priobalju najčešće pronalaze poskoka, dok je riđovka karakteristična za Slavoniju. Ponekad na terenu naiđu na pravu zmijsku koloniju – uhvate i do 15 zmija odjednom, posebno kada se radi o objektima gdje su se zmije zavukle u potrazi za toplinom.

Javne ustanove, škole, terase – nema gdje nema

– Ljudi nas zovu iz škola, trgovina, javnih ustanova, pa čak i kad pronađu zmiju u automobilu. Izmještamo ih iz svih prostora gdje bi mogle predstavljati problem za ljude, a potom ih vraćamo u njihovo prirodno stanište, dalje od naselja – ističe Lađarević.

Trošak intervencija, po zakonu, snose lokalne samouprave, bez obzira na to radi li se o privatnom ili javnom prostoru.

Neprijatelji? Naprotiv, važan dio ekosustava

– Zmije nisu naši neprijatelji. One su dragocjen dio prirode jer reguliraju brojnost glodavaca i drugih manjih životinja. U Hrvatskoj su sve zmije zaštićene i njihovo ubijanje je zakonom zabranjeno – upozorava Lađarević.

Za slučajeve pronalaska zmije, građani mogu kontaktirati centar 112 ili izravno Udrugu Zmijolovac, čiji su članovi dostupni na području cijele zemlje. Kako kažu, njihova misija nije samo zaštita ljudi – već i očuvanje zmija kao važnog dijela hrvatske prirodne baštine.