Od Slavonskog Broda su napravili grad, a zatim nestali u jednom danu

Danas, 27. siječnja, obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Prisjećamo se milijuna nevinih žrtava nacističkog režima, uključujući stotine članova židovskih zajednica iz Slavonskog Broda, Nove Gradiške i okolnih sela u Brodsko-posavskoj županiji. Ovi ljudi nisu bili samo stanovnici – oni su svojim radom, znanjem i vizijom izgradili temelje gradova koje danas poznajemo. Donijeli su duh europske kulture, modernizirali gospodarstvo i oblikovali društveni i kulturni život regije, no njihova je prisutnost brutalno izbrisana tijekom holokausta.

Židovska zajednica počela je naseljavati Slavonski Brod krajem 19. stoljeća, doseljavajući iz Mađarske, Slovačke, Vojvodine i Bosne. Njihov doprinos gospodarstvu i društvu bio je ogroman. Osnovali su prvu industrijsku pilanu Blau und Comp 1890. godine i pilanu Morpurgo i Parento 1896. godine. Tvrtka Aktiengesellschaft Holzindustrie, kasnije poznata kao Slavex, bila je ključna u razvoju industrije drva.

Također su osnovali Prvu brodsku tvornicu kovinskih predmeta, dok je u Bosanskom Brodu djelovala tvornica petroleja Danica i ciglana obitelji Merkadić. Tvrtka Mabe, koju su osnovali Armin i Marcel Berger, bila je poznata po proizvodnji boja. Mlinovi u Podvinju, vlasništvo obitelji Kohn, i alkoholne pecare Jakoba Kohna i Samuela Koppa dodatno su svjedočili o inovativnosti i poduzetničkom duhu brodskih Židova.

U trgovini su Židovi imali nezamjenjivu ulogu, osiguravajući lokalno stanovništvo svim potrebama. Trgovali su pokućstvom, drvom, limom, staklom, kolonijalnim robama i delikatesama. Njihove trgovine, poput one obitelji Grossmann, Reich ili Rosenberg, postavile su Slavonski Brod na gospodarsku kartu regije, a ništa manji utjecaj imali su i na zapadu županije, u Novoj Gradiški.

Prema knjizi Vjekoslava Žugaja, "Židovi novogradiškog kraja", doprinos ove zajednice bio je neprocjenjiv. Židovi su gradili poslovne zgrade poput one poznate pod nazivom "Prkos", a obitelj Rottenstein razvijala je ugostiteljstvo. U trgovini su se isticale obitelji Schmidek s trgovinom alkoholnim pićima i kolonijalnom robom, braća Neumann s trgovinom žitom te obitelj Wachsler, koja se bavila međunarodnom trgovinom željezom.

Mavro Bauer, vlasnik poznate tiskare u Novoj Gradiški, tiskao je knjige, zakonike, slikovnice, gradske novine i oglase. Bauer je 1929. godine postao predsjednik Obrtnog zbora i izgradio veliku poslovnu zgradu koja i danas stoji kao svjedočanstvo njegova rada. Njihov doprinos nije bio ograničen samo na trgovinu i industriju – obitelji poput Kohn, Epstein, Schlein i Roth bavile su se i zanatstvom, medicinom i odvjetništvom, osiguravajući napredak cijele zajednice.

Dolaskom Drugog svjetskog rata, gotovo cijela židovska zajednica Slavonskog Broda i Nove Gradiške bila je uništena. Od 423 Židova u Slavonskom Brodu, njih 416 ubijeno je u logorima poput Jasenovca, Stare Gradiške i Đakova. U Novoj Gradiški, od oko 150 Židova, preživjelo ih je samo 20. Njihove sinagoge bile su opljačkane i uništene, a njihovi domovi i imovina konfiscirani.

Danas, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, prisjećamo se njihovog doprinosa i njihove tragične sudbine. Židovi su svojim radom, idejama i kulturom oblikovali Slavonski Brod i Novu Gradišku, postavljajući temelje modernog društva i gospodarstva. Njihova prisutnost obogatila je regiju, no njihova tragična sudbina opominje nas da nikada ne smijemo zaboraviti one koji su izgradili gradove u kojima danas živimo.

Njihov rad i nasljeđe ostaju trajna inspiracija, dok njihova tragedija služi kao podsjetnik na važnost borbe protiv mržnje, netolerancije i zaborava .U Slavonskom Brodu danas živi samo jedan pripadnik židovske zajednice, dok u Novoj Gradiški više nema Židova, a čak su i židovska groblja neodržavana i devastirana, čime je njihovo brisanje iz kolektivne svijesti gotovo potpuno dovršeno.