Aktivisti traže zabranu svinjokolje

Krajem studenoga i početkom prosinca u Hrvatskoj se tradicionalno odvijaju svinjokolje, ritual koji generacijama označava pripreme za zimu, ali i podiže pitanja o zakonskoj regulaciji i humanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. godini u klaonicama je zaklano 1.061.492 svinje, dok je na domaćim gospodarstvima taj broj bio znatno veći – 1.524.588 svinja. To znači da je više od 460 tisuća svinja zaklano izvan kontrole propisane zakonima.

Snježana Klopotan Kačavenda iz udruge Prijatelji životinja smatra da ovakva praksa često zanemaruje osnovne zakonske obveze, kao što su omamljivanje životinja prije klanja i postupanje prema propisanim pravilima. Opisuje svinjokolje u seoskim dvorištima kao "horor bez kontrole", naglašavajući da nije moguće znati koliki broj životinja prolazi kroz dodatnu patnju zbog nepridržavanja zakona.

Pitanje očuvanja svinjokolje kao tradicije izaziva snažne polemike. Dok neki smatraju da se radi o običaju duboko ukorijenjenom u ruralnim krajevima, aktivisti iz udruge Prijatelji životinja tvrde da tradicija nije opravdanje za patnju. Klopotan Kačavenda povlači paralelu s povijesnim zagovaranjem ropstva, kada su se slični argumenti koristili za obranu nečovječnih praksi, ističući kako prestanak kolinja ne bi ugrozio egzistenciju seljaka niti hrvatsku ekonomiju.

Iako zakoni dopuštaju klanje životinja izvan klaonica za potrebe domaćinstava, uz strogo propisana pravila, u praksi su često prisutna kršenja. Prema pravilniku, životinje se moraju omamiti pištoljem s penetrirajućim klinom kako bi se izbjegla nepotrebna patnja. Međutim, svinjokolje na mnogim mjestima prati kršenje ovih pravila, što se očituje u stresu i strahu koje životinje iskazuju tijekom procesa.

Znanstvena istraživanja potvrđuju da su svinje inteligentne i emocionalno složene životinje koje pokazuju iznimne kognitivne sposobnosti. One rješavaju grupne sporove, prepoznaju vlastita imena, igraju se, pa čak i sanjaju. Ipak, život svinja u tovu najčešće završava nakon samo godinu dana, a pri klanju se suočavaju s traumatičnim iskustvima.

Prijatelji životinja također upozoravaju na zdravstvene rizike povezane s mesnim prerađevinama koje su proizvod svinjokolje, poput kobasica i šunke, koje Svjetska zdravstvena organizacija klasificira kao kancerogene. Kao alternativu, predlažu široko dostupne biljne zamjene koje pružaju sličan okus bez okrutnosti prema životinjama.

Unatoč tome što svinjokolje ostaju dio kulturne tradicije, njihova izvedba sve više izaziva pitanja o humanosti i zakonitosti. Aktivisti pozivaju na promjene koje bi osigurale poštivanje zakona i zaštitu životinja, dok istovremeno otvaraju prostor za razmišljanje o alternativnim načinima očuvanja blagdanskih običaja.