Broj siromašnih u Hrvatskoj značajno se povećao tijekom prošle godine, prema novim podacima Europskog statističkog ureda (Eurostat). Udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Hrvatskoj iznosio je 20,7 posto u 2023. godini, što predstavlja rast u odnosu na 19,9 posto iz prethodne godine. Najveći udar siromaštva zabilježen je u Panonskoj Hrvatskoj, regiji koja obuhvaća Slavonski Brod, Osijek, Vukovar, Požegu i druge gradove. U toj regiji čak 31,3 posto stanovnika nalazi se u riziku od siromaštva, što je značajan porast u odnosu na 27,8 posto koliko je bilo u 2022. godini.
Ovo područje Hrvatske, koje uključuje i Brodsko-posavsku županiju, suočava se s dugotrajnim socio-ekonomskim izazovima, od depopulacije do visoke stope nezaposlenosti, što dodatno otežava svakodnevni život građana. U usporedbi s drugim dijelovima zemlje, Jadranska Hrvatska ima nešto povoljniju situaciju, s 18,9 posto stanovnika u riziku od siromaštva, dok je u Sjevernoj Hrvatskoj taj postotak 18,6 posto.
Na razini Europske unije, prosječna stopa rizika od siromaštva iznosi 21,4 posto, dok su najugroženije regije uglavnom u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj, s više od 35 posto stanovnika koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. S druge strane, manje od 10 posto stanovništva u glavnim regijama Češke i Poljske suočava se s takvim problemima.
Osobito alarmantan podatak odnosi se na osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, gdje je rizik od siromaštva kod ove skupine čak dva i pol puta veći nego kod osoba bez invaliditeta, što je najveća razlika unutar Europske unije. Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim mjerama usmjerenim na poboljšanje životnih uvjeta u najugroženijim dijelovima zemlje, uključujući Brodsko-posavsku županiju.
