Saborska rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti zraka otvorila je pitanje gorućih "crnih točaka" u Hrvatskoj, a Slavonski Brod se ponovno našao u središtu pozornosti kao najzagađeniji grad u Europskoj uniji. Zastupnica SDP-a, Ivana Ribarić Majanović, istaknula je neslavnu titulu Slavonskog Broda, dok su se Dugi Rat, Sjeverna luka u Splitu i Belišće također našli na listi problematičnih područja. Situacija je, kako upozoravaju zastupnici, sve složenija – dok je donedavno bilo devet crnih točaka, sada ih je u Hrvatskoj čak 17.
Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Željko Vuković, u raspravi je naglasio da je Slavonski Brod u specifičnoj situaciji zbog svog geografskog položaja, jer oko 30% onečišćenja dolazi iz Bosne i Hercegovine. Vuković je najavio pokretanje inicijative za sastanak s vlastima u susjednoj zemlji kako bi se zajednički pristupilo rješavanju problema. Dodao je da, iako redovita mjerenja na dvjema mjernim postajama pokazuju određeno smanjenje zagađenja otkako je rafinerija prestala s radom, situacija u Slavonskom Brodu ostaje zabrinjavajuća.
Vuković je također najavio uvođenje mobilnih laboratorija za mjerenje kvalitete zraka u slučajevima incidenata, no troškove bi trebale snositi lokalne samouprave, što bi moglo postati ozbiljan financijski teret. Zastupnik Ivica Baksa (NPS) postavio je pitanje o dodatnim sredstvima iz proračuna ili EU fondova za pokrivanje troškova mjerenja, na što je Vuković odgovorio da postoji mogućnost financiranja iz različitih izvora te da će Ministarstvo raditi na tome.
Uz nove mjere, Ministarstvo također provodi energetske obnove kuća, zelenu javnu nabavu i programe energetske učinkovitosti koji bi trebali pridonijeti smanjenju zagađenja. U konačnici, izmjene Zakona o zaštiti zraka usmjerene su na uklanjanje nedostataka u inspekcijskom nadzoru te olakšavanje rada Državnog inspektorata, što bi trebalo dodatno unaprijediti sustav nadzora i reakcije na zagađenje zraka, osobito u najugroženijim područjima poput Slavonskog Broda.
