Porezne olakšice za povratnike: Je li pravedno prema nama koji smo ostali?

Po tko zna koji put pokazalo se da je u Hrvatskoj najgore biti Hrvat, katolik i trajni stanovnik – onaj koji je unatoč svemu odlučio ostati na rodnoj grudi i nije pokleknuo pred izazovima emigracije. Zbog politika gotovo svake Vlade, dijaspora i sve moguće manjine nalaze se u daleko povoljnijem položaju, dok većina stanovnika živi poput stihova 'nek ti kušin bude stina, al Hrvatsku sine voli'. Nova porezna olakšica za povratnike samo je još jedan dokaz te nepravde.

Naime, početkom 2025. godine uvedena je nova porezna olakšica usmjerena prema povratnicima u Republiku Hrvatskoj. Mjera je osmišljena s ciljem poticanja povratka iseljenika i rješavanja dugogodišnjih demografskih problema. Povratnici će tako imati pravo na povrat poreza na dohodak u trajanju od pet godina, što je regulirano izmjenama Zakona o porezu na dohodak. No, postavlja se pitanje – je li ovakva mjera pravedna prema građanima koji su ostali u Hrvatskoj i cijelo vrijeme snosili teret gospodarskih i društvenih izazova?

Prema podacima Porezne uprave, pravo na olakšicu imaju hrvatski iseljenici ili njihovi potomci koji su živjeli u inozemstvu, posjeduju hrvatsko državljanstvo i prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj. Osim toga, olakšica se odnosi i na iseljenike te njihove potomke koji nemaju hrvatsko državljanstvo, ali su ostvarili privremeni ili stalni boravak prema Zakonu o strancima. Povratnici moraju dokazati da su neprekidno živjeli u inozemstvu najmanje dvije godine, dok osobe koje su iz Hrvatske bile poslane na rad od strane domaćih poslodavaca nemaju pravo na ovu pogodnost.

Popis zemalja iz kojih povratnici dolaze uključuje prekomorske države poput Argentine, Kanade, SAD-a i Australije, ali i europske zemlje poput Njemačke, Švicarske i Austrije. Pravo na olakšicu automatski će provjeravati Porezna uprava u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, bez potrebe za dodatnim zahtjevima.

Međutim, nije dovoljno što su oslobođeni poreza – već ranije su imali pravo na bespovratnih 20.000 eura za pokretanje posla, o čemu smo pisali ovdje.

Ova mjera dio je šireg plana Vlade za poticanje povratka iseljenika, jačanje demografske slike Hrvatske i razvoj lokalnih zajednica. Međutim, dok povratnici dobivaju značajne porezne pogodnosti, oni koji su ostali u zemlji i godinama redovito plaćali poreze nemaju pravo na slične olakšice. Mnogi smatraju kako ovakva politika šalje poruku da su njihovi doprinosi manje vrijedni u usporedbi s onima koji su odlučili potražiti bolji život u inozemstvu.

Je li pravedno da se građani koji su ostali, radili i plaćali poreze, sada nalaze u poziciji da kroz sustav poticaja financiraju one koji su se odlučili vratiti? Koliko ovakva mjera doista potiče demografski oporavak, a koliko produbljuje jaz između različitih skupina u društvu?

Pitanje ostaje otvoreno – gdje je granica između poticaja povratka i nepravde prema onima koji su odlučili ostati? Što vi mislite? Je li ovakva mjera pravedna prema nama koji smo cijelo vrijeme ovdje?