Najveće hrvatske bolnice započinju s Danima otvorenih vrata, liječnici nezadovoljni

 Ministarstvo zdravlja u suradnji sa sedam kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica prvog rujna 2015. u popodnevnim satima započinje s projektom Dana otvorenih vrata, novim dijelom Programa plus.

U sedam će najvećih hrvatskih bolnica, kliničkim bolničkim centrima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, te kliničkim bolnicama Merkur i Dubrava. U tjednu od prvog do osmog rujna liječnički timovi će u popodnevnim satima obavljati dodatne prve preglede i dijagnostičke postupke za koje nije potrebna prethodna priprema pacijenata, ali uz uputnicu. Riječ je o prvim pregledima i dijagnostičkim postupcima za područja neurologije, kardiologije, gastroenterologije i ginekologije.

Ministarstvo zdravlja, zajedno sa upravama bolnica i vodstvima odjela za navedena medicinska područja, želi pacijentima omogućiti još bolju dostupnost zdravstvenih usluga, koja je realizirana kroz dosadašnju uspješnu provedbu Programa plus u hrvatskim bolnicama.

„Naši su liječnici, medicinske sestre, tehničari i nemedicinsko osoblje kroz provedbu Programa plus pokazali kako su spremni učiniti jedan mali pomak u svojoj organizaciji rada, a koji je našim pacijentima, našim sugrađanima velik korak naprijed u dostupnosti zdravstvenih usluga. Na tome im se svima zahvaljujem, i s velikim zadovoljstvom najavljujem Dane otvorenih vrata kao novi iskorak naših velikih kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica, hrvatskih centara medicinske izvrsnosti“, izjavio je ministar zdravlja prim. Siniša Varga dr.dent.med. povodom početka projekta Dana otvorenih vrata.

„Od početka provedbe Programa plus u veljači ove godine, hrvatski su klinički bolnički centri, kliničke i opće bolnice obradili preko 107 tisuća dodatnih pacijenata, čime su osjetno smanjene liste čekanja za niz dijagnostičkih i terapijskih postupaka“, podsjeća doc. dr. Dragan Korolija-Marinić, pomoćnik ministra zdravlja za stacionarnu zdravstvenu zaštitu i inspekcijske poslove.

Oglasio se i HUBOL koji cijelu akciju vidi iz potpuno drugačije perspektive.

HUBOL-ovo pismo hrvatskim bolesnicima, korisnicima hrvatskog zdravstvenog sustava i javnosti povodom "Dana otvorenih vrata" - još jednog "naputka" bez dvosmjerne komunikacije i zadovoljavanja "broja doktora po broju aparata", a ne kvalitete zdravstvene usluge

Dana 28. kolovoza 2015. godine Ministarstvo zdravlja je poslalo uputu u sedam najvećih hrvatskih bolnica o Danima otvorenih vrata iz područja neurologije, kardiologije i gastroenterologije, koji bi trebali trajati do 08. rujna 2015. godine. Planiraju se obaviti prvi pregledi i dijagnostički postupci za koje nije potrebna prethodna priprema pacijenta, a pacijenti su dužni donijeti potrebnu uputnicu.
HUBOL napominje da Dani otvorenih vrata mogu uzrokovati potpuni kaos u bolnicama, obzirom da se za pojedine pretrage može javiti 50 do 100 bolesnika sa jednakovrijednim uputnicama i da neće svi moći biti pregledani unatoč naredbama poslodavca. Tko će vraćati bolesnike kućama, tko će odlučiti koji će biti pregledani te tko će snositi odgovornost za eventualne sukobe koji će nastati jer će nečija prava "veća" a nečija "manja"?
Radi se o nastavku kampanje stihijskog odrađivanja brojeva pregleda bez pokušaja rješavanja uzorka listi čekanja, bez određivanja prioriteta, bez praćenja kvalitete i bez evaluiranja zdravstvenih ishoda. Točnije, samo još jedna naredba koja se zove "naputak Ministarstva zdravlja", kao nastavak famoznog Programa plus kojim se pokušava riješiti stalno spominjani i nerealno prikazan problem listi čekanja i na taj način zadovoljiti formu. Očiti "bonus" je i svaka reakcija s naše strane koju će zdravstvena administracija prikazati na sebi svojstven način - liječnici ne žele raditi i zbog našeg nerada pate hrvatski bolesnici.
Istina je, dakako, sasvim drugačija. Krenimo od Programa plus, koji je jednako tako nametnut od strane resornog ministarstva, bez ikakvog prethodnog dogovora, pitanja mogu li liječnici to uopće obaviti s obzirom na kronični manjak liječnika specijalista u cijeloj Hrvatskoj. U nekim bolnicama je Program plus i zaživio, ali ne zbog silnog entuzijazma već ionako premorenih i potplaćenih liječnika, nego zbog nametanja istog od strane nadređenih. Liječnici su isto tako ljudi sa obiteljima koje ne vide radi prekovremenog rada, sa obavezama i kreditima čije su plaće unazad 3 godine značajno smanjene te su stavljeni u bezizlazni položaj pasivne ucjene. Tada je od strane zdravstvene administracije bilo rečeno da će se sve buduće akcije dogovarati sa krovnim liječničkim udrugama kako bi se jasno definirali uvjeti: koje specijalnosti bi bile obuhvaćene, koji broj liječnika bi bio voljan raditi izvan radnog vremena bez narušavanja rada redovnih ambulanti i operacijskih dvorana, posebno napisani i definirani ugovori o dodatnom radu i poseban način plaćanja zbog daleko premašenih 48 sati (a i godišnjih 180 prekovremenih sati), kolika je maksimalna tjedna satnica po Zakonu o radu. U konačnici, u svim razvijenim zemljama EU je zdravstvena reforma bila nemoguća bez dvosmjerne komunikacije te nam nije jasno kako Ministarstvo zdravlja pretpostavlja da će slanjem jednosmjernih naputaka poboljšati hrvatski zdravstveni sustav - kojeg podsjećamo, čine bolesnici, zdravstvena administracija i liječnici.
Dani otvorenih vrata nisu ništa bolje dogovoreni od Programa plus. HUBOL postavlja pitanje što je s bolesnicima koji mjesecima čekaju na naručene preglede, a sada će oni koji nisu naručeni to moći učiniti samo dolaskom u bolnicu? Jesu li liste čekanja uistinu realan i najvažniji problem hrvatskog zdravstvenog sustava? Odgovor je naravno - NE.
Bolesnici su prvi koji razumiju nas liječnike, koji nas tjeraju da svakim danom budemo bolji, koji imaju razumijevanja kada nas moraju čekati jer iz operacijske dvorane trčimo u ambulantu pa na odjel pisati otpusna pisma. Bolesnici kojima kada se kaže da je kirurg proveo noć u operacijskoj sali te da se njihova operacija odgađa za dan ili dva, prvi kažu - "neka se doktor odmori, nama se nigdje ne žuri, bolje da bude odmoran jer je i nama bilo teško umornima raditi. "
Dragi naši bolesnici, korisnici zdravstvenog sustava i hrvatska javnosti, ovo nije ni apel niti molba niti još jedna hrpa praznih slova na papiru, jer ništa od toga nije utjecalo na zdravstvenu administraciju. Ovo je jedno veliko HVALA vama, što nas podržavate, cijenite i razumijete te vas HUBOL moli da nas podržite u našoj daljnoj borbi za uvjete rada koji dostoje jednoj članici Europske Unije. Svaki liječnik u našoj zemlji mora imati jednake uvjete rada, raditi prekovremeno isključivo ukoliko to želi u skladu sa zakonom te da konačno budemo kao struka plaćeni sukladno našoj odgovornosti za vaše živote koja je ogromna. Ako smo do sada uspjeli obavljati tako težak posao, umorni, potplaćeni i bez definiranih uvjeta rada, zamislite kako će nam zajedno biti kada budemo mogli dostojanstveno kročiti hrvatskim bolnicama koje su nam drugi dom - zbog vas. Sada nažalost, to još uvijek ne možemo.

Ada Barić, dopredsjednica HUBOL-a