Efekte nove porezne reforme najviše bi trebali osjetiti upravo oni s najmanjim primanjima

O novoj poreznoj reformi, koja je i službeno najavljena kao nešto što će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine, zasad se još puno toga ne zna, ali svi već naveliko o tome govore i pišu. Naime, najavljeno porezno rasterećenje dohotka trebalo bi prema tim najavama donijeti veće plaće svima, a osobito onima s manjim dohocima.



Na pitanje kako do toga, nagađa se kako bi se gradovima i općinama mogao ukinuti prirez te da bi lokalne jedinice same mogle određivati porez na dohodak. Porezno rasterećenje plaća postiglo bi se ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak, kroz manje opterećenje brutoprimanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup te "kozmetičkim" povećanjem osnovnog osobnog odbitka. No da Ministarstvo financija još uvijek promišlja što bi sve nove mjere trebale zahvatiti, svjedočio je i razgovor s ministrom financija Markom Primorcem u Dnevniku Nove TV u nedjelju. On je potvrdio kako u postupku izrade modela kojim bi dodatno rasteretili plaće još definiraju određene detalje, ne samo glede poreza na dohodak nego i doprinosa, kao i mirovinskog osiguranja.
 

Drugim smjerom

- Mogu otkriti to da smo odlučili ići jednim drugim smjerom kojim ćemo uspjeti povećati plaće i onima koji sada ne plaćaju porez na dohodak - rekao je Primorac, dodajući da će se to dogoditi kroz rasterećenje doprinosa za mirovinsko osiguranje. On najavljuje da će se Ministarstvo financija "poigrati s autonomijom lokalnih jedinica", no o detaljima zasad nije želio dok to ne pojasne partnerima i onima na koje će se reforma odnositi. "Prihodi lokalnih jedinica drastično su rasli u protekloj godini, u suficitu su tri milijarde kuna. Prihodi od poreza na dohodak i prireza rasli su 20-ak % i to je prostor koji ćemo mi iskoristiti za porezno rasterećenje. Motivirat ćemo jedinice lokalne samouprave da to ne koriste za povećanje rashoda. Smatramo da je dobro da postoji jedan dodatni stimulans i da se fiskalni prostor koji je stvoren iskoristi u smislu dodatnog rasterećenja plaća, pogotovo onih koji imaju najniže plaće i koji će povećati potrošnju", zaključio je.

Gradonačelnici i načelnici općina koje smo nazvali za komentar svega, ipak nisu željeli komentirati buduću poreznu reformu dok nemaju više informacija o tome što će na kraju biti odlučeno. "Kako ne raspolažemo s dovoljno informacija, najavljenu poreznu reformu ne bismo komentirali. Grad Osijek ostvario je u 2022. prirez na porez na dohodak u iznosu od 47,5 milijuna kuna, odnosno 6,3 milijuna eura. U 2023. očekujemo da ostvarenje istog neće biti manje od 6,9 milijuna eura", istaknuli su na naš upit iz osječke gradske uprave.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako uvijek treba pozdraviti smanjivanje poreznog opterećenja. Ako izuzmemo političku konotaciju i predizborni tajmnig, on ističe kako Hrvatska načelno mora uskladiti sustav oporezivanja dohodaka sa susjednim zemljama i članicama europodručja (Slovenija, Austrija, dijelom Njemačka, možda i sjeverna Italija) jer će tu doći do tzv. konvergencije plaća i ljudi će uspoređivati, a i već uspoređuju, svoje plaće sa susjednim zemljama i dakako da će se onda uspoređivati i porezi i doprinosi.

Hrvatska to mora

- Za veliku većinu naših sugrađana to će biti jedan od motiva ili za traženje većih plaća ili novi val emigracije. Tako da Hrvatska mora to učiniti. U nas su porezi, prirezi i doprinosi iz dohotka i na dohodak, unatoč tome što sindikati tvrde suprotno, ipak nešto viši nego u tim usporedivim zemljama. U tom bi smislu usklađivanje bilo potrebno. Ali bi to bilo potrebno isto tako i na razini poreza na potrošnju, oko PDV-a, za prehrambene proizvode primjerice, što zasad Vlada ne želi dirati jer je to velik izvor proračunskih prihoda. Tako da mi je s te strane razumljiv takav naum ministra financija, i to je dobar smjer. Sindikati prigovaraju i argumentiraju da će smanjivanje doprinosa na mirovinsko osiguranje smanjiti mirovine. To nije točno. Mi već sada imamo manjkove u mirovinskom fondu, koji se pokrivaju iz poreza. Dakle, ne može mirovinski sustav ovisiti samo o doprinosima za mirovinsko osiguranje onih koji rade. Recimo, u Njemačkoj je doprinos za mirovinsko osiguranje pola posto niži nego u Hrvatskoj. No najveći je problem u malom broju radnih mjesta i onih koji plaćaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje - ističe Novotny. Misli da je Hrvatska tu u lošem položaju jer, recimo, mirovinski sustavi svagdje u Europi imaju problema sa starenjem populacije, ali je razina zaposlenosti oko 70 % radno sposobnog stanovništva, a u Hrvatskoj je to ispod 50 %. i, ako ne bude dovoljno onih koji plaćaju, ne pomaže ni dvostruko veća stopa da bi se osigurale mirovine, dodaje. I, treće, kaže da Hrvatska mora razmišljati o tzv. nacionalnim mirovinama, dakle mirovinama koje su zajamčene, bez obzira na to koliko imate staža, što mnoge zemlje u Europi već imaju.

- Ministar tvrdi da će lokalnoj samoupravi omogućiti utvrđivanje stopa poreza na dohodak. Pa će se decentralizirati sustav, kao što je praksa u europskim zemljama, a vidjet ćemo hoće li tako biti. Ako bude, bit će dobro. Da se smanji pritisak na središnji fiskalni sustav - kaže Novotny.
 

Igor Bošnjak/ Glas Slavonije