Škrlec: "U Hrvatskoj moramo razvijati cikloturizam koji je unosniji od kruzera"

U sklopu Europskog tjedna mobilnosti koji se u Hrvatskoj svake godine održava od 16. do 22. rujna, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec organizirao je u Koprivnici i Zagrebu dvije panel rasprave o održivoj mobilnosti u gradovima i cikloturizmu, u suradnji s njemačkim zastupnikom u Europskom parlamentu Michaelom Cramerom (Zeleni/ESS) te predstavnicima lokalnih vlasti i Ministarstva turizma Republike Hrvatske.

Cikloturizam ili biciklistički turizam je oblik održivog turizma koji se posljednjih godina sve više razvija u gotovo svim zemljama. Osim što uključuje dnevne izlete koje redoviti turisti ili lokalni stanovnici poduzimaju tijekom svog odmora ili vikendom, odnosi se i na bicikliranja na velike udaljenosti na cikloturističkim rutama. Zastupnik Michael Cramer inicijator je cikloturističkog projekta EuroVelo13 i autor knjige “Europska biciklistička staza - Željezna zavjesa” u kojoj povezuje održivi turizam s europskom poviješću i kulturom. Staza je dugačka više od 10 400 km i prolazi kroz 20 različitih zemalja, od kojih je 14 država članica EU-a, uključujući i Hrvatsku.

"Cikloturizam je vrlo razvijen u nekim regijama Europske unije, dok postoje i regije u kojima cikloturizam nije uopće prepoznat i kao takav ne postoji. Ovaj široki raspon pokazuje koliko je važno sudjelovanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela. Sa svojim vrlo raznolikim krajolikom, kulturnim i povijesnim znamenitostima, Hrvatska ima ogroman potencijal u razvitku bilo kakvog oblika cikloturizma. Od onoga što sam čuo od mojih hrvatskih kolega u Europskom parlamentu, ide se u pravom smjeru jer Hrvatska turistička zajednica podržava projekte kao što je ‘MedCycleTour’ razvijajući EuroVelo8 - Mediteransku rutu koja se u Hrvatskoj proteže od Istre pa sve do Dubrovnika. Važno je pratiti projekte na međuregionalnoj razini i ne smanjivati biciklističku infrastrukturu na lokalnoj i regionalnoj razini te državnim granicama. Velika je prednost što se takva infrastruktura može koristiti za cikloturizam, ali također i za dnevna putovanja iz mjesta stanovanja na posao." - rekao je zastupnik Cramer.

Ukupna ekonomska dobrobit od cikloturizma u 2013. godini za sve države članice EU-a iznosila je 513 milijardi eura, što je više od 1000 eura po stanovniku. Prema studiji Europskog parlamenta iz 2012. godine, godišnji prihod od cikloturizma u Europskoj uniji iznosio je 44 milijarde eura, dok je primjerice, zarada od kruzera iznosila 39 milijardi eura.
"Kruzeri ne spadaju u održivi oblik turizma zbog negativnog utjecaja na okoliš i sve većeg opterećenja gradova i luka u kojima pristaju, dok cikloturizam nema nepovoljnog utjecaja na lokalnu zajednicu i možemo ga razvijati tijekom cijele godine čime se produljuje turistička sezona, što je i jedan od ciljeva Strategije razvoja turizma RH do 2020. godine. Cikloturisti putuju s malo prtljage i troše puno više na hranu za razliku od gostiju s kruzera kojima je sve dostupno na brodu. Takvi gosti zahtijevaju dobru infrastrukturu s vrlo malim prilagodbama postojeće turističke ponude prema njihovim potrebama, primjerice, smještaj prilagođen biciklistima s parkingom koji je pod nadzorom te mogućnost prenošenja bicikla javnim prijevozom.” - rekao je zastupnik Škrlec.
Iako je Europska unija uložila milijarde eura u velike infrastrukturne projekte, manji infrastrukturni poduhvati i dalje se ‘krpaju’ na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Još uvijek nedostaju brojne poveznice duž prekograničnih željezničkih linija, kao i između ostalih oblika javnog prijevoza i biciklističkih mreža između regija, čak i unutar jedne države, otežavajući time svakodnevnu mobilnost građana.

"Zeleni su stoga donijeli prijedlog o povezivanju puteva koji nedostaju, tzv. ‘Missing Links’. Vodeći se sloganom ‘mali, ali moćni’ analizirali smo više od 250 prekograničnih veza u Europskoj uniji, fokusirajući se uglavnom na regionalne puteve izvan glavnih koridora. Uspjeli smo uključiti biciklističku mrežu u smjernice Transeuropske mreže prometnica (TEN-T), što znači da one sada mogu biti sufinancirane iz odgovarajućih EU fondova. Nakon godina zagovaranja od strane regija, građanskih inicijativa i političara, Europska komisija konačno je preuzela ideju ‘Missing Links’ i u srpnju 2017. godine po prvi put je odlučila izdvojiti 140 milijuna eura za financiranje prekograničnih veza manjih razmjera koje trenutno ne postoje. Od ove inicijative koristi može imati i Hrvatska." -