Zaboravljeni recepti naših baka – leteći tanjuri, sladiguz i turska muda

Jela i kolači naših baka po izvornim receptima, mnoga već i zaboravljena, baština su koju treba sačuvati. Vođen tom mišlju, poznati pučki pisac, pripovjedač i etnograf Mato Baboselac Mišinom iz Donje Bebrine obišao je uzduž i poprijeko cijelu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem te prikupio 600 recepata za jela koja su se nekoć pripremala u tim krajevima. Sve ih je objedinio u kuharici “Bilo vam u slast! Starovirska jela, kolači i pila”, pravome šokačkom bestseleru.

Posebni recepti za muškarce
Svaki recept je za sebe zanimljiv, jer ih je Mata prenio upravo onako kako su mu snaše “pripovidale” na lokalnim narječjima: "Ja ne krijem da sam već 40 godina dijabetičar. Kad god dođem u Brod i poželim pojesti neko tradicijsko jelo približno toj dijabetičkoj kuhinji, shvatim da se to ovdje uopće ne može pronaći. Zbog toga sam odlučio osobno prikupiti tradicijske recepte zdrave hrane. Uzeo sam diktafon i krenuo u obilazak raznih folklornih priredbi, susreta i festivala na kojima se okupljaju slavonske snaše i bake, zabilježio ono što su mi rekle i stavio na papir.", govori Mata.

Jedinstvena “slavonska kuharica” izazvala je veliko zanimanje čitatelja, te je nakon rasprodanog prvog izdanja jednak interes publike izazvalo i drugo, prošireno i dopunjeno. Posebno su zanimljive promocije ove knjige, na kojima posjetitelji imaju prilike kušati neka stara, već zaboravljena, ali zdrava i ukusna jela, kolače i pila. Mnoga od njih imaju zanimljive i osebujne nazive kao što su nakitita pogača, odvud odnud, sedmo nebo, jezik u dupetu, sladiguz od šljiva, masni mesecovi, vodeni peretci, mušičavi kolač, joj, joj, leteći tanjuri, kajmakani... Njegovi su specijaliteti podjednako zanimljivi i ženama i muškarcima, što i ne čudi s obzirom da je jedno cijelo poglavlje posvetio hrani i piću “za mušku snagu”, s jelima kao što su muškaconi, turska muda, pržena svinjska jajca...

Za cijeli meni
"Stara jela, pića i kolači negdje se nazivaju starovinska, dok se kod nas u Bebrini udomaćio naziv starovirska. Naše su snaše obično vrlo domišljate, pa su kroz povijest često nadijevale imena po obliku, ukusu ili lokaciji iz koje dolaze. U samim receptima ima i ikavice i ijekavice i hrvatske ekavice, i književnog i pučkog govora, ovisno o tome kako je dotična osoba govorila.", ističe Mata.

Autor smatra da bi njegovo djelo moglo dobro poslužiti ugostiteljima, da ponude svojim gostima nešto uistinu slavonsko i tradicijsko, a ne ćevape i pizze. U njegovoj knjizi ima dovoljno recepata za cijeli jedan meni u nekom restoranu. 

Izvor: Lokalni večernji.hr

Foto: Ivica Galović/Pixsell