Uz ovakav trend rasta BDP-a, Hrvatskoj će za oporavak trebati još šest godina

 Da bi dostigla razinu BDP-a iz predkrizne 2008. godine i uz ovakav trend rasta BDP-a od 1,5 posto godišnje, Hrvatskoj će trebati još barem šest godina - istaknuo je mr.sc. Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize u Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljajući i u Slavonskom Brodu aktualne trendove u hrvatskom gospodarstvu i osnovne makroekonomske pokazatelje u proteklih osam godina.

„Mi u HGK predviđamo da bi u 2016. godini rast BDP-a mogao biti 2 posto, a moguća je i najnovija HNB-ova procjena rasta i do 2,5 posto za 2017., no rekao bih da je sve to još premalo za bilo kakav značajniji gospodarski oporavak. Ako se nastavi ovakav trend rasta od 1,5 posto godišnje, mi bismo tek 2023. godine došli na razinu BDP-a iz 2008. U konačnici, da bismo mogli govoriti o realnom izlasku iz krize i značajnijem oporavku, treba nam godišnji rast BDP-a od barem 4,5 posto, jer svi trendovi u proteklih nekoliko godina su nam negativni“, upozorio je Zvonimir Savić, komentirajući i najnovije procjene iz središnje banke o ubrzanju rasta realnog BDP-a na 2,5 posto.

Hrvatski BDP u 2015. bio je 11 posto niži nego u 2008. i po tome pokazatelju Hrvatska se nalazi među osam najlošijih zemalja u svijetu! Broj zaposlenih smanjen je za 15 posto, početkom 2015. godine bio je manji od 1,3 milijuna, dok je aktivno stanovništvo smanjeno za 10 posto (na 1,615 milijuna), što je najniže u novijoj hrvatskoj povijesti.
Industrijska proizvodnja pala je za 15 posto. Zabilježen je porast nezaposlenosti od 20 posto, dok je dug opće države veći za 121,6 posto. Ipak, ove godine neki su trendovi zaustavljeni ili su krenuli u dobrom smjeru.

„Činjenica je da je u 2105. došlo do laganog oporavka, tako će biti i 2016., no problem je što gospodarstvo EU raste po puno bržim stopama nego hrvatsko, tako da se mi još uvijek udaljujemo od prosjeka razvijenosti EU. Istodobno, dok mi padamo, sve nama usporedive istočnoeuropske zemlje polako se približavaju EU prosjeku. Hrvatska je u 2015. bila na 58 posto prosjeka EU, Rumunjska je primjerice na 57 posto. Rumunjsko gospodarstvo u ovoj godini raste brže od hrvatskoga. U takvim okolnostima, a gledajući razvijenost prema BDP-u po stanovniku, već bismo iduće godine mogli biti predzadnja država EU, a lošija od nas je samo Bugarska“, ističe mr. Savić.

Među 143 analizirane zemlje, samo četiri države prema najvažnijim svjetskim agencijama za dodjelu kreditnog rejtinga (Moody's, S&P i Fitch) imaju negativan outlook, a među njima je Hrvatska. Hoće li se kreditni rejting naše zemlje uskoro poboljšati vidjet ćemo već za nekoliko dana kad očekujemo najnovije procjene agencija. U HGK-u se nadaju barem jednom stupnju bliže stabilnom rejtingu.

Ako ni po čemu drugome, vodeća smo zemlja EU po prihodima od turizma. Podatak da se ostvareni devizni prihod od turizma kreće na razini od oko 18 posto BDP-a, svrstava nas u sami vrh Europe (iza nas su Malta i Cipar). „No, i to još govori o nedovoljnoj diversifikaciji samog hrvatskog gospodarstva koje ne bi smjelo biti ovisno o turizmu. Drugim riječima, turizam ne smije biti jedina djelatnost na koju bi se Hrvatska oslanjala dok svi ostali gospodarski sektori padaju“, upozorava Zvonimir Savić.

Kad je riječ o alokaciji sredstava iz EU fondova, Hrvatska je na posljednjem mjestu s tek 65,2 posto iskorištenosti i do kraja ove godine na raspolaganju nam je barem još milijarda eura. Na pitanje što su objektivni razlozi da je Hrvatska tako „podbacila“, je li u pitanju opća nesposobnost ili nezainteresiranost, Zvonimir Savić kaže kako je u pozadini cijeli niz razloga. „Ne bih rekao da smo nesposobni, nego to što u širokom spektru mogućnosti ulaganja i velikih potencijala za razvoj nemamo dovoljno projekata koje bismo mogli kandidirati. Vrlo komplicirane procedure, dugotrajni natječaji, poduzetnici ne mogu tako dugo čekati objavu rezultata, dok se problemi gomilaju – samo su neki od uzroka takvom stanju. Naša je procjena, ako bi Hrvatska iskoristila EU fondove u punom iznosu, to bi doprinijelo gospodarskom rastu za barem dva do tri postotna boda. Uostalom, EU fondovi su jedan od izvora sufinanciranja javnih investicija koje mogu značajnije doprinijeti gospodarskom rastu“, smatra HGK-ov ekonomski analitičar.

Važno je naglasiti kako je upravo Brodsko posavska županija, iako među zadnjima po razvijenosti u Hrvatskoj, istovremeno među vodećim županijama (uz Virovitičko podravsku i Zadarsku) po iskorištenosti fondova EU i to je jedan od primjera, pa i za nacionalnu razinu, da se jako puno može učiniti u razvoju županije, povećanju zaposlenosti i zadržavanju mladih, a upravo je, kaže mr. Savić, uz industrijski i izvozni, potencijal snage i znanja mladih u Brodsko posavskoj županiji prilično velik.

HGK-ov ekonomski strateg gostovao je i o gospodarskim trendovima govorio članovima Gospodarskog vijeća županijske komore Slavonski Brod i gostima među kojima su uz ovdašnje gospodarstvenike, predstavnike znanstvenih i obrazovnih institucija, te lokalnih vlasti, bili i saborski zastupnici Ljubica Maksimčuk i Davor Vlaović.

Ujedno je predstavljena i najnovija brošura HGK-ovog sektora za financijke i ekonomske analize „Županije – velike gospodarske razlike u malom prostoru, u kojemu su uz potencijale, predstavljeni najnoviji usporedni pokazatelji o poslovanju poduzetnika, stanju (ne)zaposlenosti, prosječnoj plaći i BDP-u po stanovniku u svakoj županiji pojedinačno. Zanimljivo je da Brodsko posavska županija ima udio BDP-a u RH kao Kanada u svjetskom BDP-u, dok je udio stanovništva u RH od 3,7 posto osjetno veći u odnosu na 0,5 posto Kanade u svijetu.

Ivica Vlašić