Život

Brodski đaci i učitelji dali uzorke DNK i istražili svoje podrijetlo

•Primarni cilj projekta je učenicima osvijestiti pojam povijesnih migracija ljudi u svrhu shvaćanja današnje problematike „izbjegličke krize” u EU, pa tako i u Hrvatskoj.

Autor: 035portal Datum objave: 29.11.2017. u 17:59

Brodski đaci i učitelji dali uzorke DNK i istražili svoje podrijetlo

Brodski školarci svoje podrijetlo znatnim dijelom vuku iz Bosne, ali ima ih sa svih strana svijeta, od istočne Europe, Švedske, Finske i Walesa do Afrike, Azije i Južne Amerike. Iznenađujući je to rezultat neobičnog Erasmus+ projekta “Upoznaj pretke” provedenog u brodskoj OŠ Đure Pilara, čiji je cilj bio objasniti učenicima pojam povijesnih migracija kako bi bolje shvatili današnji problem izbjegličke krize u EU.

•Primarni cilj projekta je učenicima osvijestiti pojam povijesnih migracija ljudi u svrhu shvaćanja današnje problematike „izbjegličke krize” u EU, pa tako i u Hrvatskoj
•Umanjivanje predrasuda, rasizma kroz interaktivan rad na obiteljskim i lokalnim povijesnim osobinama
•Upoznavanje i razmjena s drugim kulturama partnerskih zemalja

U sklopu projekta 27 učenika i četiri učitelja ove škole dali su svoj DNK uzorak putem testa koji im je osigurala partnerska britanska kompanija. Na osnovi dobivenih rezultata učenici su izradili obiteljska stabla i upoznali se sa svojim genetskim podrijetlom do deset generacija u prošlost.

– Neki od dobivenih podataka doista su neobični. Primjerice, iz dosta rezultata vidljivo je kako je podrijetlo haplotipa sa ženske strane tuareško, odnosno iz sjeverne Afrike. Općenito je jako širok spektar područja iz kojih dolaze genotipi. Sve je to vezano za neka davna vremena kada to politički možda nije izgledalo tako kao što se danas čini – kaže ravnatelj škole Igor Nikičić.

On napominje kako provedeni testovi nisu testovi očinstva, nego se kod ispitanika utvrđuje majčina i očeva linija potomstva. Dodaje kako to što je, primjerice, podrijetlo haplotipa nekog dječaka 55 posto bosansko ne znači da je on 55 posto Bosanac, nego da na području Bosne živi 55 posto ljudi s takvim haplotipom. Riječ je, dakle, o postotku koji govori koliko ljudi u toj državi danas ima takav haplotip.

– Kada završi cijeli proces, napravit ćemo kartu kojom će biti pokrivena sva područja i kojom će se u obzir uzeti svi ispitanici – dodaje Nikičić. Projekt je vrijedan 128 tisuća eura, a brodski su ga osnovnoškolci provodili s vršnjacima iz Velike Britanije, Francuske, Poljske, Italije i Malte.