Vlada je na jučerašnjoj 66. sjednici među ostalim, u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori te donijela odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kao i o snivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
Uobičajeno, na početku sjednice ministri su iznijeli najnovije informacije vezane za potres i za epidemiju koronavirusa u Republici Hrvatskoj.
Potpredsjednik Vlade i ministar branitelja koji je zadužen za obnovu od potresa Tomo Medved izvijestio je o stanju na potresom pogođenim područjima. Kazao je da su u obnovi 224 obiteljske kuće, 166 ih je obnovljeno, 500 objekata već imaju elaborate za obnovu. Objavljen je i novi natječaj za obnovu 1500 kuća. Dosad je uklonjeno 165 objekata, a 15 ih je u postupku uklanjanja.
Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da smo po sedmodnevnoj stopi zaraze koronavirusom na 13 mjestu. Potvrdio je da je cijepljeno 45 posto odraslog stanovništva, napomenuvši da imamo dovoljno cjepiva, punktova za cijepljenje kao i stručnjaka i dokaza o zaštiti koju cjepivo pruža te pozvao građane da se cijepe.
"Niti jedna osoba u Republici Hrvatskoj nije preminula od cjepiva u RH", rekao je Beroš dodavši da čitava Hrvatska može ostvariti rezultate gradova Rovinja ili Zagreba u kojima je procijepljenost najveća.
"Kraja epidemije neće biti ako ne dosegnemo kolektivni imunitet. Ne dozvolimo da manjina poništi napore većine", zaključio je ministar Beroš.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je na nacionalnoj razini donesena odluka da se maske ne moraju koristiti na javnim događanjima i okupljanjima na kojem se nalaze osobe koje imaju covid potvrdu. U Zadarskoj županiji zabranjuju se koncerti na mjestima gdje nije moguće provesti kontrolu posjetitelja.
Napomenuo je da se COVID-potvrda može dobiti, osim u sustavu e-Građani, također i na 250 lokacija. "COVID potvrde izdaju se bez poteškoće", kazao je Božinović.
U drugo čitanje upućen prijedlog zakona o gospodarenju otpadom
Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog novog zakona o gospodarenju otpadom, čijim bi se stupanjem na snagu (osam dana od objave u Narodnim novinama) zabranilo stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda. Naime, u prvom je čitanju Vlada predviđala da to bude 3. srpnja ove godine, a za drugo predlaže da to bude stupanjem na snagu samog zakona.
Inače, predloženim bi se zakonom od početka 2022. zabranilo stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, uz izuzetak vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje, a od 3. srpnja 2024. zabranilo bi se stavljanje na tržište proizvoda koji imaju čep ili poklopac izrađen od plastike.
Po novome, obveznici izrade plana gospodarenja otpadom bili bi država i županije, odnosno Grad Zagreb, a koje tu obvezu do sada nisu imale već su je imale jedinice lokalne samouprave.
Vlada je u prvo saborsko čitanje uputila novi zakon o obnovljivim izvorima energije (OIE) i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kojim se stvaraju preduvjeti za povećanje udjela obnovljive energije u krajnjoj potrošnji sukladno ciljevima energetske strategijenom okviru. Cilj je 36,6 posto ukupne obnovljive energije u krajnjoj potrošnji električne i toplinske energije u 2030. godini, ističu iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
"Programi potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora definiraju se kao djelotvoran način poticanja njezine uporabe te se i ovim zakonom propisuju programi potpora", istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Predloženim bi se zakonom od početka 2022. zabranilo stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, uz izuzetak vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje, a od 3. srpnja 2024. zabranilo bi se stavljanje na tržište proizvoda koji imaju čep ili poklopac izrađen od plastike.
Po novome, obveznici izrade plana gospodarenja otpadom bili bi država i županije, odnosno Grad Zagreb, a koje tu obvezu do sada nisu imale već su je imale jedinice lokalne samouprave.
Više od 95 posto poduzetnika bit će oslobođeno plaćanja HGK članarine
Prijedlogom zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori ukida se članarina za preko 95 posto poduzetnika.
"Uvodi se dobrovoljno članstvo, a ovim prijedlogom zakona HGK će proći temeljnu financijsku, ali isto tako funkcionalnu i operativnu reorganizaciju", rekao je ministar Ćorić predstavljajući zakonski prijedlog.
Propisanim modelom utvrđivanja članarine članovi se razvrstani u tri skupine.
Prva skupina obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od tri kriterija - ukupna aktivna im ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50.
U drugu skupinu ulaze članovi koji prelaze dva od tri kriterija iz prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija - ukupna aktiva im ne prelazi 30 milijuna kuna, ukupni prihodi 60 milijuna, a broj zaposlenih 250. Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz druge skupine.
Članovi Komore iz prve skupine neće imati obvezu plaćanja članarine, ali posebne usluge i proizvode HGK plaćat će po cjeniku posebnih usluga i proizvoda.
"Uvođenje mogućnosti dobrovoljnog članstva za prvu skupinu članova, koja ujedno predstavlja najbrojnije članstvo, ima za cilj stimuliranje i modernizaciju komorskog sustava i ponudu novih usluga koje bi privukle novo članstvo i motiviralo "staro" za zadržavanje članstva", kazao je Ćorić.
Članovi druge i treće skupine ostaju u režimu obveznog plaćanja članarine. Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova određuje svake godine Skupština HGK posebnom odlukom.
Donošenje novog zakonskog okvira u funkciji je povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore te njene transformacije u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima, obrazlaže se u zakonskom prijedlogu.
Odluka o prodaji stanova u državnom vlasništvu
Vlada je donijela odluku kojom se propisuju uvjeti i način prodaje stanova u vlasništvu odnosno suvlasništvu države koje, na temelju ugovora o najmu ili drugih akata, koriste najmoprimci i članovi uže obitelji najmoprimaca.
Ministar graditeljstva i državne imovine Darko Horvat objasnio je da se odlukom rješavaju svi do sada podneseni, a neriješeni zahtjevi te se otvara novi rok za podnošenje zahtjeva, a ispunjenje uvjeta za kupnju stana dokazivat će se dokumentacijom koja će se pribavljati po službenoj dužnosti.
Do lipnja ove godine, temeljem do sada donesene tri odluke prodana su ukupno 274 stana u vlasništvu države, a u ovom je trenutku broj evidentiranih aktivnih zahtjeva za otkup stana nešto manji od 1600, od čega je 400 zahtjeva podneseno izvan roka, naveo je Horvat.
Istaknuo je da se korekcijom koeficijenata kod izračuna cijene stana strankama omogućava otkup stana pod povoljnijim uvjetima, rješavaju se i dvojbe oko izračune stanova s balkonima, lođama, parkirnim prostorom, ostavama ili podrumima.
"Osobama koje stanove koriste temeljem ugovora o najmu stana omogućava se kupnja stana u onoj površini na koju prema posebnim propisima imaju pravo prema broju članova obiteljskog domaćinstva te popust od 20 posto kod jednokratne isplate", naveo je.
Propisuje se i mogućnost otkupa obročnom otplatom na rok od maksimalno 20 godina, uz kamatnu stopu od 2 posto godišnje ili jednokratnom isplatom uz popust od 20 posto.
Regulira se i prodaja državnih stanova površine veće od 65 metara četvornih u gradovima iznad 100 tisuća stanovnika tako da se za ostatak površine preko 65 metara četvornih utvrđuje tržišna vrijednost po procjeni ovlaštenog sudskog vještaka.
Cijena stana utvrđuje se kupoprodajnim ugovorom, ovisno o vrijednosti stana utvrđenoj umnoškom neto korisne površina stana i etalonske cijene građenja, umanjene za iznos amortizacije s umnoškom koeficijenta položaja stana u zgradi i koeficijentom veličine naselja, te umnoškom osobnog popusta koji se priznaje kupcu.
Propisuje se i da ugovor o prodaji stana obvezno sadrži odredbu o zabrani otuđenja u roku od pet godina od sklapanja ugovora bez suglasnosti prodavatelja.
Riječ je o prodaji stanovima kojima upravljaju Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo unutarnjih poslova, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i druga državna tijela, a koji nisu predmet prodaje po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Osnovan Organizacijski odbor za obilježavanje Dana pobjede
Vlada je donijela i odluku o osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja koje će se u organizaciji Vlade održati 4. i 5. kolovoza u Kninu.
Za koordinatora Organizacijskog odbora određen je državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop, a u odboru su i predstavnik Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Republike, Ureda predsjednika Vlade, Glavnog stožera Oružanih snaga RH, Ministarstva hrvatskih branitelj, MUP-a,
Ravnateljstva policije, gradonačelnik Grada Knina te HRT-a.
Zadaća Organizacijskog odbora je izrada programa te pripreme i organizacije središnjega obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, a prilikom izrade programa te tijekom priprema i organiziranja središnje svečanosti u Kninu mora voditi računa o pridržavanju epidemioloških mjera sprječavanja zaraze koronavirusom.
Vlada se suglasila i da se s kanadskim Vermilionom odnosno tvrtkom Vermilion Zagreb Exploration sporazumno raskine ugovor te toj tvrtki ukine dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na istražnom prostoru Sava-9 (SA-09).
Vermilion je u lipnju 2015. dobio dozvolu, a u lipnju 2016. godine Vlada je s njim zaključila i ugovor o istraživanju i eksplataciji na tom istražnom prostoru. Krajem ožujka ove godine ta je tvrtka i službeno zatražila raskid ugovora jer na istražnom prostoru Sava-9 nisu pronađene rezerve ugljikovodika, objasnio je ministar Ćorić.
Vermilion je platio sve dospjele naknade Republici Hrvatskoj te izvršio sve obveze s osnove sanacije, rekao je Ćorić, uz podatak da je ta tvrtka u razdoblju trajanja ugovora na ime naknada uplatila 9,4 milijuna kuna.
Sustav upravljanja i praćenja provedbe aktivnosti u okviru NPOO
Nadalje, Vlada je donijela odluku o sustavu upravljanja i praćenja provedbe aktivnosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. do 2026. godine.
Donesena je odluka o pokretanju postupka izrade Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2022. do 2024. godine čime je ispunjena obveza preuzeta Vladinim programom, a kojom se utvrđuju ciljevi, prioritetna područja te stvaraju poticajna okruženja za razvoj potencijala mladih radi podizanja kvalitete njihovog života i njihove optimalne društvene integracije.
Vlada je prihvatila prijedlog Međunarodnog monetarnog fonda te donijela odluku kojom Republika Hrvatska odobrava doprinos za smanjenje duga Sudana prema MMF-u u iznosu od 1,2 milijuna eura, iz sredstava koja pripadaju Republici Hrvatskoj u skladu s uvjetima odluke Odbora izvršnih direktor MMF-a od 10. svibnja 2021. godine.
Nadalje, donesena je odluka o sudjelovanju u programu Partnerstva za razvojnu suradnju Vlade Sjedinjenih Američkih Država, u Ukrajini s projektom „Procjena zapreka u prevenciji i liječenju HIV-a uslijed pandemije COVID-19“ Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od potrebnih 100.000 dolara za sudjelovanje, američka strana financira 50 posto.
Suglasnosti za zaduženja JLS-a
Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dana je suglasnost za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2022. i 2023. godini za sklapanje ugovora o sufinanciranju projekta „Uspostava cjelovitog održivog sustava gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije - Županijski centar za gospodarenje otpadom Bikarac - faza II“.
Gradu Malom Lošinju dana je suglasnost za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 9,5 milijuna kuna na rok od 10 godina. Sredstva će se utrošiti za rekonstrukciju javne rasvjete.
Za refinanciranje dva dugoročna kredita, Općini Viškovo dana je suglasnost za zaduženje kod Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture predložilo je, a Vlada prihvatila odluku o davanju suglasnosti na Odluku Županijske skupštine Zadarske županije o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Lučke uprave za luke županijskog i lokalnog značaja. Zadarska županija proširili bi nadležnosti za tri nove luke i utvrdila njihov obuhvat tako da se za 14 luka obuhvat proširuje, a za 11 smanjuje.
Vlada je izmijenila odluku o davanju suglasnosti društvu Zračna luka Osijek d.o.o., Osijek, za kreditno zaduženje kod Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb, radi izmirenja dospjelih kreditnih i drugih obveza sukladno Planu poslovanja Zračne luke Osijek d.o.o. za 2019. godinu. Naime, podmirenje obveza dovedeno je u pitanje zbog pandemije COVID-19 te je Društvo zatražilo prolongat otplate kredita.
Također, osnovana je Radna skupina za praćenje Nacionalnog akcijskog plana provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 (2000) o ženama, miru i sigurnosti, te srodnih rezolucija.
Dopunjena je Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Naime, stupanjem na snagu Zakona o Centru za posebno skrbništvo kojim se uređuje status, djelatnost i ustrojstvo Centra za posebno skrbništvo predviđena je mogućnost osnivanja podružnica Centra kao i to da stručne poslove, osim pravnika, obavljaju i socijalni radnik, psiholog i socijalni pedagog te u cilju realizacije navedenoga kao i zapošljavanja stručnih radnika sukladno Zakonu potrebno urediti i nova posebna radna mjesta s koeficijentima složenosti poslova.
I na kraju, Vlada je usvojila Izvješće o provedbi Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine, za 2020. godinu te Izvješće o provedbi Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima, za razdoblje od 2018. do 2021. godine, također za 2020. godinu.
PRETHODNA VIJEST
SLJEDEĆA VIJEST
