101 brodska priča
U stoljetnom brodskom parku Klasiji, na mjestu gdje je danas Kazališno-koncertna dvorana Ivane Brlić-Mažuranić, sagrađen je 1935. godine velebni Sokolski dom – „Sokolana“. Moderna i funkcionalna, danas bismo rekli polivalentna sportska dvorana, sokolskog društva. Tu su već ranije bila dva vojna igrališta za tenis, uređena još 1909. godine.
Molbi sokolskog društva udovoljeno je 1933. godine i dano gradsko zemljište u najam uz odštetu od 10 zlatnih dinara godišnje.
„Jugoslavenska sloga“ 1935. godine, pod naslovom „Velike svečanosti u Brodu“ piše: Na lijepom mjestu, u divnom parku Kraljice Marije (kako je Klasija nazvana 1933. godine na prijedlog gradskog poglavarstva, a odobrila dvorska kancelarija u Beogradu), gradi se sokolski dom. Na jakom temelju diže se čvrst, dostojanstven, ponosno u vis. Ostvaruje se davna želja sokola. Godinama se krila duboko u srcu živa želja imati svoj dom, svoj krov, svoju udobnu dvoranu za vježbanje, svoje prostorije za knjižnicu i čitaonicu...
Osim velike dvorane biće i manja dvorana za predavanja, svečane sjednice i sl. Tu su onda: čitaonica, knjižnica, uredovnica, garderoba, tuševi itd.
Do tada su sokolaši vježbali u staroj „Sokolani“ uz zgradu Gimnazije, odnosno „Gombaonici“, koja je sagrađena „o školskim praznicima“ još 1892. godine, a koja je prvenstveno služila učenicima Gimnazije. Prvobitno to je bila mala dvorana, drvene konstrukcije s ispunom od cigle, ali kako je Gimnazija povećavala broj učenika i morao se zgradi nadograditi drugi kat, postala je i „Sokolana“ pretijesna, te je 1922. godine renovirana i u istom stilu produžena. Sokolsko društvo pod vodstvom „brata“ Vlade Bobinca povelo je akciju da se osigura materijal i novac za uređenje i proširenje, a radove je izveo brodski graditelj Cviić. No, s vremenom ni to privremeno proširenje „Sokolane“ nije riješilo pitanje prostora za vježbe sokolaša i prišlo se gradnji nove sokolske dvorane.
„Jugoslavenska sloga“ nastavlja - Prema starom običaju položit će se povelja u kamen temeljac našeg doma. To polaganje obavit će se u četvrtak 15. augusta o.g. na blagdan Velika Gospa. Toga je dana u 10 sati prije podne sastanak članstva, građanstva i društva pred starom sokolanom pokraj zgrade real. gimnazije. Pozivaju se ovim putem sva braća članovi sokola, da vrše svoju dužnost, pa da toga dana u određeno vrijeme dođu pred sokolanu na prsima sa sokolskom značkom. Od sokolane polazi se do novog sokolskog doma. Tu govore br. starješina i br. Tasovac. Obavlja se čin polaganja povelje. Himna. Razlaz. Iza toga održaje upravni odbor sok. društva sjednicu u zgradi gimnazije.
Poslije podne tog dana priređuju udružena brodska gospojinska društva narodno veselje u parku Kraljice Marije. Dobrovoljni prilozi primaju se sa zahvalnošću a namjenjuju se za dobrotvorne i humane svrhe.
Tako su protekle svečanosti polaganja kamena-temeljca ove impozantne dvorane, a ona je ubrzo i završena.
Osim za gimnastičke vježbe društva „Sokol Kraljevine Jugoslavije“ (društvo „Hrvatski sokol“ zabranjeno je 1929. godine), velika dvorana "Sokolane" korištena je i za razne priredbe, predavanja, akademije, proslave...
„Posavska Hrvatska“ 1939. godine izvještava: Velike pripreme za pjevačko natjecanje i smotru u Slav. Brodu. Na smotru dolazi 10 pjevačkih zborova. Za pjevački festival, koji priređuje župa „Novak“ dne 17. i 18. lipnja o.g. u Slav. Brodu vrše se velike pripreme. Natjecanje pjev. društava biti će u subotu dne 17. lipnja u pol 9 sati na večer, a smotra u nedjelju 18. lipnja u 11 sati prije podne u sokolskom domu.
Sudjelovalo je 500 pjevača - iz Vinkovaca HPD „Relković“, iz Nove Gradiške HPD "Graničar“, iz Nove Kapele HPD „Lovor“, iz Pleternice HPD „Zvonimir“, iz Dervente HPD „Zrinjski“, iz Bosanske Gradiške HPD „Posavac“, iz Cernika HPD „Tomislav“, iz Babine Grede HPD „Zvonimir“, iz Bosanskog Broda HPD „Martić“, te iz Slavonskog Broda HPD „Davor“.
U "Sokolani" je na Spasovo, 2. svibnja 1940. godine, u povodu 45. godišnjice opstanka Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog društva, održana velika kazališna predstava „Rudo“ autorice Sofije Hirtz-Maraković, komedija u četiri čina iz života starih Brođana, koja je publiku oduševila, da je dupkom puno gledalište intoniralo „Lijepu našu“ tek što je završena posljednja scena, pišu „Novosti“. Glumci su bili mnogi poznati Brođani: Emil Duffek, Ljuba Klinčić, Bazila Djanješić, Slava Šarić, Cvijeta Duffek, Dragica Arić, Koloman i Elza Djanješić, Julio Hofmann, Danko Barbić, Stipa Nunković...
Stvaranjem Nezavisne države Hrvatske, Sokolski dom je postao sjedište Ustaške mladeži i nazvan je Ustaški dom. Trg Stjepana Miletića pred domom prekršten je u Ustaški trg, a šetalište Klasija, odnosno Šetalište kraljice Marije, u Šetalište vojskovođe Kvaternika. Opet su u bivšoj „Sokolani“ održavane velike parade, slavlja i priredbe, ali u duhu nove, ustaške ideologije.
Još jedan kazališni komad, drama iz ličkog života „Ognjište“ Mile Budaka, privukao je brojnu publiku, pa je velika dvorana Ustaškog doma bila dupke puna. Prisustvovao je i veliki župan Župe Posavje, dr. Vladimir Sabolić. Bilo je to 18. srpnja 1942. godine. Predstavu je uvježbalo „Dobrotvorno prosvjetno društvo“ iz Broda, a režirao Josip Levačić. Uloge su glumili uglavnom brodski Ličani: Cvijeta Marković, Nikola Prpić, Štefa Gašparac, Milan Begić, Ivan Ivezić, Franjo Elbl, Mara Vlašić, Milan Balen i drugi. Oni su posebno pazili na izgovor, koji je trebao biti onaj pravi, narodni, iz ličkih surih brdina i dolina đe mrki međedi caruju. Izrada scene i oslikavanje kulisa povjereno je, u ovaj posao dobro uhodanom, Rusu Vasilju Antipovu, a prihod predstave išao je u humanitarne svrhe, za pomoć siromašnoj djeci stradaloj u ratu.
Pred kraj rata "Sokolanu" Nijemci koriste kao skladište žita i zobi za potrebe svoje vojske, a kada su se 1945. povlačili iz grada, zgradu su zapalili. Ostaci „Sokolane“ srušeni su 1948. godine, premda se i ona, kažu, kao i Prva hrvatska štedionica, dala popraviti. Na raščišćavanju ruševina radio je II. kvart Narodne fronte „da bi što bolje ispunio date obaveze“ i zauzeo prvo mjesto. Ciglu su frontovske brigade pjevajući čistile i slagale u kupove, pa je odvožena za gradnju megalomanskih zadružnih domova po selima brodske okolice, od kojih neki nikada nisu završeni. Na mjestu srušene „Sokolane“ uređeno je potom sportsko igralište na kojem su održavane košarkaške i rukometne utakmice, sletovi, satovi fiskulture učenika Gimnazije. Igralište je bilo nasuto crnim lešom iz „Đurine“ termocentrale, ograđeno tarabama, a nad ulazom se nalazila, dakako, crvena zvijezda, iskovana iz željeza.
(Posavska Hrvatska, 2. studenoga 2012.)
PRETHODNA VIJEST
SLJEDEĆA VIJEST