Nakon što je u Švedskoj potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja izvan Afrike, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) poručio je kako je rizik od unosa i širenja ove bolesti u Hrvatskoj vrlo nizak. Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila globalnu zdravstvenu hitnu situaciju zbog širenja majmunskih boginja, HZJZ ističe kako trenutna epidemiološka situacija u Hrvatskoj ne daje razloga za zabrinutost.
Majmunske boginje (mpox) uzrokovane su virusom iz iste obitelji kao i virus velikih boginja, no nisu povezane s vodenim kozicama. Bolest se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom osobom ili životinjom, kao i putem kontaminiranih predmeta.
HZJZ posebno naglašava da se, prema dostupnim podacima, spolni put prijenosa čini značajnim faktorom u širenju epidemije u Demokratskoj Republici Kongo. Unatoč tome, u Hrvatskoj je rizik od unosa bolesti nizak, a rizik od širenja među populacijom vrlo nizak.
Kako bi se osigurala spremnost na moguće slučajeve, HZJZ pažljivo prati situaciju u Africi i podiže svijest, posebno među zdravstvenim djelatnicima, o potrebi ranog prepoznavanja simptoma i brzog provođenja epidemioloških intervencija. Putnicima iz rizičnih područja savjetuje se oprez te izbjegavanje bliskih kontakata s osobama koje pokazuju simptome bolesti.
Podsjetimo, tijekom globalne epidemije 2022. godine, u Hrvatskoj je zabilježeno 31 slučaj majmunskih boginja, dok su u 2023. zabilježena dva slučaja, a u 2024. jedan. Svi oboljeli su se oporavili bez smrtnih slučajeva.
Majmunske boginje, zoonotska bolest koja se prenosi između životinja i ljudi, endemska je u dijelovima središnje i zapadne Afrike. Virus je prvi put otkriven 1958. godine, a prvi ljudski slučaj zabilježen je 1970. u današnjoj Demokratskoj Republici Kongo.
Postoje dvije vrste virusa majmunskih boginja: grana I, endemična u središnjoj Africi, koja uzrokuje teže bolesti i ima višu smrtnost, te grana II, endemična u zapadnoj Africi, koja je izazvala globalnu epidemiju 2022. godine. Infekcije uzrokovane granom II obično su manje ozbiljne i imaju visoku stopu preživljavanja.
Osobe zaražene mpoxom obično razvijaju osip i druge simptome poput groznice, bolova u mišićima i otečenih limfnih čvorova. Bolest se liječi simptomatski, a kod težih oblika može biti potrebna hospitalizacija.
HZJZ nastavlja pratiti situaciju i provoditi mjere prevencije kako bi osigurao zaštitu stanovništva od ove zarazne bolesti.
SLJEDEĆA VIJEST