Vlade i sindikati javnih i državnih službi potpisali su u četvrtak Memorandum o razumijevanju na temelju kojeg će od lipnja za 219.000 zaposlenika u državnim i javnim službama rasti plaće od 60 do 100 eura, najviše onima s najmanjim primanjima, a svi će dobiti i regres od 300 eura. Memorandum je privremeno rješenje dok na snagu ne stupi novi zakon o plaćama u javnoj i državnoj službi.
0 seconds of 2 minutes, 30 secondsVolume 60%
Za 100 eura neto, najviše, narast će najmanje plaće s koeficijentom od 0,631 do 1,00. Za 80 eura porast će onima s koeficijentima od 1,111 do 1,523, a za 60 eura zaposlenicima s koeficijentom od 1,530 do 1,867.
Odluka se primjenjuje za plaću u lipnju, koja će biti isplaćena u srpnju. Na godišnjoj razini za veće plaće izdvajat će se oko 433 milijuna eura.
Premijer Andrej Plenković naglasio je da je riječ o trajnom privremenom dodatku. Također, kako je rekao, radi se o najvećem povećanju plaće postignutim jednim zajedničkim dogovorom.
- Obuhvatiti više od 219 tisuća ljudi, to znači da smo praktički obuhvatili sve osim onih s najvećim plaćama i najvišim koeficijentima, rekao je Plenković.
Naglasio je da se Memorandum donosi u kontekstu dijaloga sa sindikatima koji je na visokom stupnju, ali i kontekstu socijalnih i ekonomskih okolnosti u kojima je zadaća bila maksimalno pomoći kako bi se održala socijalna kohezija.
- Mi smo kroz naš dijalog težili sveobuhvatnom univerzalnom pristupu, konzumirali smo sve pregovore koji su se vodili na granskoj razini kako bismo učinili više i brže, rekao je premijer.
Poručio je da će se u rujnu nastaviti pregovori o osnovici plaće.
- Kada ovomu dodamo i efekte poreznih izmjena koje će biti u prvom čitanju u Saboru do ljetne stanke i kad se to krajem rujna prihvati, dobit ćemo širu sliku ukupnih potencijalnih povećanja na plaću. Cilj je ljudima omogućiti veću plaću.
- Sada je bitno da u idućih pola godine nastavimo razgovore o sadržaju uredbi kako bi se nakon stupanja Zakona o plaćama u državnim i javnim službama što prije donijele uredbe i nakon toga što prije rješenja na temelju novih koeficijenata, čime bi se život onih koji rade u državnim i javnim službama učinio dostojanstvenim, rekao je Plenković.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica rekao je da je Memorandum izraz socijalnog partnerstva i suradnje na unapređenju javnog sektora.
- U jednom otvorenom i kontinuiranom dijalogu došli smo do rješenja koje će obuhvatiti 219 tisuća zaposlenika, i to 169 tisuća zaposlenih u javnom sektoru i 49 tisuća zaposlenih u državnoj službi. Memorandumom i odlukom Vlade o isplati dodatka obvezali smo se da ćemo zajedno nastaviti raditi na uspostavi novoga sustava plaća. Privremeni dodatak predstavlja prijelazno rješenje do donošenja novog zakona o plaćama na kojem smo zajedno radili proteklih mjeseci. Tim zakonom korjenito mijenjamo sustav plaća i sustav upravljanja ljudskim potencijalima jer smo svjesni izazova s kojima se suočavamo u svojim resorima i radnim okolinama. Uz novi sustav plaća uvodimo novi sustav odgovornosti i upravljanja svjesni važnosti kvalitetne i učinkovite javne uprave za društvo i gospodarstvo, rekao je Ivan Malenica, ministar pravosuđa.
Naglasio je da ovim sveobuhvatnim rješenjem nijedna služba nije ostavljena po strani.
- Pristupom usmjerenim prema onima s najnižim primanjima omogućujemo veća primanja za 89 posto zaposlenih u javnom sektoru, rekao je Malenica, dodajući da Memorandum neće dovesti do novih neravnoteža.
Dubravko Jagić iz Sindikata policije Hrvatske rekao je da su zadovoljni dogovorenim povećanjem.
- U rujnu očekujemo nastavak pregovora o povećanju osnovice, povećanju božićnice, prvi put pregovarali bismo o uskrsnici. Cilj Vlade i sindikata jest da minimalna plaća u državnim službama bude oko tisuću eura, rekao je Jagić.
Poručio je da SPH nastavlja daljnju borbu vezano za odluku Ustavnog suda zbog čega će se obratiti Europskom sudu u Strasbourgu.
Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, naglasila je da je ovaj dogovor Vlade i sindikata pravni temelj za sustavno povećanje plaće, odnosno za izradu novih koeficijenata sukladno donošenju novog zakona o plaćama.
- Dosadašnjim unapređenjem socijalnog dijaloga mi kao sindikati imamo utjecaj na donošenje uredbe o koeficijentima, iako je sukladno zakonu to autonomno pravo isključivo Vlade RH. Ovo privremeno rješenje postat će trajno kroz buduće koeficijente i uredbe. Isto tako Memorandum je pravno uporište za isplatu regresa za sve zaposlenike. Ovo je samo korak u nizu naših razgovora i socijalnog partnerstva, rekla je Šprem, dodajući da ih uskoro očekuju pregovori o Temeljnom kolektivnom ugovoru i osnovici plaće.
Čelnica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić rekla je da se liječnici ubrajaju u grupu državnih i javnih službenika koji nisu obuhvaćeni ovim posebnim dodatkom.
- Liječnici ne mogu biti zadovoljni ovom odlukom jer nisu dobili apsolutno ništa, kazala je, dodajući da je njezin sindikat činom potpisivanja ove odluke pokazao što je sindikalna solidarnost.
- Odrekli smo se nečega na što mislimo da imamo pravo u korist onih koji imaju najniža primanja i za koje mislimo da im treba mnogo više nego nama, kazala je Čulinović-Čaić.
Dodala je da se radi na zakonu o radnopravnom statusu liječnika kojim će neke stvari koje ih se konkretno tiču nastojati riješiti na najbolji mogući način.
izvor: hrt.hr
PRETHODNA VIJEST