Naslovna / Parlamentarni izbori / Plenković: Ne možemo pretpostaviti pravo pojedinca pred pravima svih, cilj je u potpunosti potaknuti cijepljenje

ZDRAVLJE

Plenković: Ne možemo pretpostaviti pravo pojedinca pred pravima svih, cilj je u potpunosti potaknuti cijepljenje

Plenković: Ne možemo pretpostaviti pravo pojedinca pred pravima svih, cilj je u potpunosti potaknuti cijepljenje
035portal
  • 2021-07-06 06:15:00

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da će Vlada pronaći zakonsku osnovu kako bi, kao što je najavila, potpore za očuvanje radnih mjesta uvjetovala cijepljenjem radnika te istaknuo da se prava pojedinca ne mogu stavljati ispred prava svih.



Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da će Vlada pronaći zakonsku osnovu kako bi, kao što je najavila, potpore za očuvanje radnih mjesta uvjetovala cijepljenjem radnika te istaknuo da se prava pojedinca ne mogu stavljati ispred prava svih.

“Pronaći ćemo je”, odgovorio je Plenković na pitanje novinara kako Vlada gleda na kritike koje su se pojavile u javnosti da je najava uvjetovanja isplate potpora za očuvanje radnih mjesta time da su radnici cijepljeni, zakonski neosnovana.



Rekao je da Vlada nikome ništa ne nameće, ali da s jedne strane, mora voditi računa o 44 posto odraslih ljudi koji su se cijepili.



“Imamo određeni broj ljudi koji, ne znam točno što se čeka, koji ne daju taj doprinos. Moramo činiti korake koji su, naravno, pravno utemeljeni, da bismo to cijepljenje u potpunosti potaknuli”, poručio je u izjavio novinarima.



Covid kriza hrvatske građane koštala 34 milijarde kuna



Plenković je još jednom apelirao na građane da se cijepe, a upitan kako će potaknuti i zaposlenike u javnom sektoru, izjavio je da plaća i potpora nisu isto, ali i da radnike u javnom sektoru isto treba motivirati na cijepljenje.



“Ono što želimo je potaknuti ljude. Ne živimo sami u Hrvatskoj, svi živimo u nekakvoj vrsti kolektiva, ne možemo pretpostaviti prava pojedinaca nad pravima svih”, istaknuo je.



Podsjetio je i da je covid kriza hrvatske građane koštala 34 milijarde kuna, a da je za mjere i osiguranje plaća izdvojeno, među ostalim, 11,7 milijardi kuna. Unatoč tom ogromnom naporu svih hrvatskih građana, Plenković je kazao da se stječe se dojam da građani gube iz vida kroz što su sve prošli.



“Imate 44 posto ljudi koji su se cijepili, i trebamo procijepiti, ajde, recimo da dođemo oko 66 posto, to bi bilo sjajno”, rekao je dodavši da bi dodatnih 70 tisuća ljudi iz privatnog sektora koji primaju potpore, bio korak u dobrom smjeru prema cilju postizanja kolektivnog imuniteta.



Istaknuo je i kako je očito da jedan dio ljudi u Hrvatskoj ne vidi više toliko veliku ugrozu od pandemije, zbog koje je u svijetu umrlo preko četiri milijuna osoba, a u Hrvatskoj njih više od 8200.



“To je tako kao da vas netko stalno tuče, a vi se ne branite, a imate se sada s čime braniti. Prije nekog vremena, dok nije bilo cjepiva, nismo se imali s čime branit. Sada je ta razlika enormna”, ustvrdio je.



Upitan treba li se intenzivirati kampanja za cijepljenje i prema najugroženijoj skupini, starijima od 70 posto, koji nisu u potpunosti procijepljeni, Plenković je odgovorio da se treba odmah cijepiti, a da se građani mogu o cijepljenju mogu informirati putem medija.



Odobren Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 6,3 milijarde eura



Predsjednik Vlade osvrnuo se i na najavu dolaska predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen u Hrvatsku i činjenicu da je Europska komisija odobrila Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 6,3 milijarde eura.  Istaknuo je  da je to važan poticaj.



“Zadovoljni smo što je taj proces okončan i prije nego što smo mislili. Ona će doći ovdje i prije onog roka od 60 dana, što je važan poticaj, nakon toga slijedi odluka Vijeća i isplata predujma tijekom jeseni i provedba različitih reformi i projekata koji su pred nama”, kazao je.



Pozvao je građane i sve zainteresirane da sudjeluju u javnoj raspravi o prijedlogu izmjena Zakona o trgovini, kojim se zabranjuje rad nedjeljom trgovinama, ali i prema postojećem prijedlogu, ograničava njihovo radno vrijeme od 6 do 21 sat.



“Osnovna teza je da treba pronaći ravnotežu između privatnog i obiteljskog života i poslovnih aktivnosti. Što se tiče regulacija rada od 6 do 21, i tu se vodimo istom logikom. Postoje određeni koeficijenti dnevnog balansa bivanja na poslu ili bivanja s obitelji, mi trebamo popraviti taj balans”, istaknuo je dodavši da je takva ideja trenutno u savjetovanju.



Izvor: Hina/Vlada