U tijeku je javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda.
Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomišno uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda otvorena je do 27. kolovoza. Novi Zakon trebao bi zamijeniti trenutni, koji je u primjeni još od 1997. godine.
Dosadašnja praksa ukazala je na nužnost promjena u sustavu dodjele pomoći kao i čestih ponavljanja šteta na istom području. Ministarstvo financija kaže kako sadašnji kriteriji za dodjelu pomoći omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći – bez obzira na veličinu oštećenog ili uništenog posjeda.
Ministarstvo navodi kako se "pomoć daje oštećenicima u pravilu od pet do deset posto potvrđene štete te sustav dodjele sredstava u slučaju nastanka elementarne nepogode na ovaj način više nije održiv jer ni približno ne ublažava nastale posljedice, a iziskuje veliki angažman ljudi i stvara veće troškove od iznosa dobivene pomoći.
Dosadašnji je zakon omogućavao dodjelu sredstava na temelju odluke Vlade ili Sabora te na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda. Kako je trenutna praksa da većina lokalnih i područnih jedinica samouprave ne osigurava sredstva u proračunu za uklanjanje ili ublažavanje posljedica elementarne nepogode, dodjela pomoći uglavnom se svodila na pomoć iz državnog proračuna. No, prema novom Zakonu, oštećenik će istovremeno moći zatražiti pomoć iz više izvora; državnog proračuna te Fonda solidarnosti Europske unije, ali naknada šteta ne smije prelaziti iznos nastale štete.
Prema prijedlogu novog Zakona, pravo na pomoć ne bi imali poljoprivredni proizvođači koji su obuhvaćeni modelom državne potpore u okviru Zakona o poljoprivredi, jer se od njih očekuje da ostvare djelomičnu potporu troškova osiguranja sukladno Zakonu o poljoprivredi. Predlagatlj zakona ima namjeru novim zakonom omogućiti da se dobivenim sredstvima pomogne oštećeniku, koji će preko osigurane imovine sanirati veći postotak nastale štete nego što je to bilo moguće prema ranijem zakonom.
No, svaka medalja ima dvije strane, pa tako i priča o novom, boljem zakonu za poljoprivrednike.
Novim zakonom želi se suziti prava korisnika koji se mogu javiti i ispuniti uvjete za pomoć iz državnog proračuna - upozorava Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije i predsjednik Županijskog povjerenstva za elementarne nepogode.
Kraljičak se posebno osvrnuo na članak 5, u kojem se navodi tko prema novom zakonu ne bi imao pravo na pomoć. Postavlja pitanje što to znači da se velike pravne osobe isključuju iz prava na korištenje pomoći. Jesu li to Žito i Belje, primjerice? I koji su to iznimni slučajevi kada velike pravne osobe imaju pravo na pomoć, pita on.
Nadalje kritičan je prema prijedlogu da se pomoć za pokriće šteta ne može dobiti za objekte koji nisu legalni, a dobro je poznato kako većina gospodarskih objekata naših poljoprivrednika nije legalna.
Naime, osobe koji nemaju legalne gospodarske objekte, u slučaju poplave ili požara neće moći ni popisati štetu na tim objektima, a kamoli zatražiti pomoć. Legalizacija objekata poljoprivrednih proizvođača važna je ne zbog rješavanja trenutačnog problema, nego stvaranja okvira da ti proizvođači budu korisnici fondova EU-a.
Važno je reći kako će prema novom zakonu pomoć moći dobiti samo oni aktivni proizvođači koji su upisani u ARKOD.
SLJEDEĆA VIJEST
