Na 12. mjestu liste HDZ-a za 5. izbornu jedinicu nalazi se 32-godišnji Brođanin Marko Šimić, pravnik, dopredsjednik Mladeži HDZ-a RH i direktor Regionalnog centra za biotehnološka istraživanja
Na 12. mjestu liste Hrvatske demokratske zajednice za 5. izbornu jedinicu nalazi se 32-godišnji Brođanin Marko Šimić, mladi pravnik, dopredsjednik Mladeži HDZ-a RH i direktor Regionalnog centra za biotehnološka istraživanja, koji u razgovoru za 035portal govori o mladima u Hrvatskoj i svemu onome za što će se osobno i zajedno sa svojom strankom zalagati kako bi se mlade prije svega zadržao u Hrvatskoj i pomoglo im da ostvare svoje životne ambicije i ciljeve.
Za početak, tko je Marko Šimić?
Rođeni Brođanin, 1984. godište, u Slavonskom Brodu završio sam osnovnu i srednju školu, a pravni fakultet u Osijeku. Nakon studija vratio sam se u rodni grad u kojemu danas živim, radim i nastojim doprinositi zajednici. Nakon povratka sa studija uključio sam se aktivno u društveni i politički život zajednice. Od 2010. predsjednik sam županijske organizacije mladeži HDZ-a Brodsko posavske županije, a od 2014. i dopredsjednik mladeži HDZ-a na nacionalnoj razini. Od 2013. vijećnik sam u Županijskoj skupštini Brodsko-posavske županije, a od siječnja 2014. direktor sam BioTecha - Regionalnog centra za biotehnološka istraživanja i razvoj Brodsko-posavske županije. Prije toga sam radio na raznim pomoćnim poslovima, administrativnim poslovima, te poslovima u struci. Regionalni centar je tvrtka koju su osnovale Srednja škola M. A. Relković, Brodsko posavska županija i CTR Razvojna agencija, a njegova izgradnja i opremanje financirani su sredstvima fondova Europske unije (IPA IIIC). Naša misija i cilj je stvaranje preduvjeta za gospodarski rast u sektoru poljoprivrede, koje nastojimo postići promjenom strukture poljoprivredne proizvodnje, implementacijom inovativnih tehnologija u proizvodnji, podizanjem kvalitete sadnog materijala, time posljedično i kvalitete proizvoda pa i ostvarenih prinosa na našim poljoprivrednim površinama. Danas imamo 5 djelatnika i 3 osobe na stručnom osposobljavanju. Kroz nešto više od 2 godine osposobili smo desetak ljudi za samostalan rad u in vitro proizvodnji bezvirusnog sadnog materijala po najvišim standardima. Naša osnovna misija i cilj je biti društveno korisna tvrtka, te otvoriti i nova radna mjesta, naime, u Slavoniji imamo potencijal od 50 tisuća radnih mjesta samo na OPG-ima; a upravo je aktivno zapošljavanje mladih jedan od glavnih ciljeva programa za mlade HDZ-a.
Riječ je o prvom Programu za mlade koje je jedna politička stranka u Hrvatskoj kreirala?
Tako je. Program za mlade pod nazivom "Biraj bolju budućnost" prvenstveno je program mladih za mlade, no važno je naglasiti da je ovaj program u svojim najvažnijim odrednicama usklađen i uklopljen u izborni program stranke. Sasvim je normalno da mladi imaju drugačije poglede na gospodarsku, socijalnu i svaku drugu situaciju u Hrvatskoj i da od politike traže ono što je za dobrobit njihove budućnosti. Program koji smo predstavili sveobuhvatan je i kvalitetan program koji potpuno mijenja percepciju mladih i njihov položaj u društvu. Ovo nije samo skup lijepih rečenica, kako kaže Zoran Milanović, ovo je zaista kvalitetna analiza trenutačnog stanja s uključenim postojećim, a ne iskorištenim potencijalima te izračunima i projekcijama koliko će što koštati. Na temelju tako ozbiljnog pristupa izradi programa, s velikom dozom sigurnosti mogu ustvrditi da je ovaj program za mlade kao i izborni program stranke, zaista ostvariv i zbog toga mu treba dati podršku. Program je koncipiran u četiri djela: Obrazovanje za bolje sutra, Siguran posao danas, Obitelj kao temelj društva i Hrvatska za 22. stoljeće.
Kako mlade uopće zainteresirati i potaknuti na poduzetništvo, pa evo i u poljoprivredi u kojoj imamo zaista bogate potencijale? Kako ih educirati za tržište rada i zadržati u Hrvatskoj? Kako mladim ljudima vratiti dostojanstvo, vjeru i ljubav prema vlastitoj Domovini?
Mi prije svega imamo veliki problem s obrazovnim sustavom. Mladi odgoj nose iz obitelji, a nadogradnju kroz obrazovanje. Mi danas stvaramo radnu snagu bez bilo kakvih analiza tržišta rada. To se mora promijeniti. Mi zaista trošimo državni novac na obrazovanje kadrova koji nisu u skladu potrebama tržišta rada. Obrazovni sustav prije svega mora biti usklađen sa tržištem rada. Istina je da obrazovni sustav treba mijenjati i moram naglasiti da mi podupiremo kurikularnu reformu, ali u nju treba uključiti stručnjake, znanstvenike, ljude koji su dugo godina u obrazovanju, roditelje, udruge te sve ostale dionike društva i pokrenuti javnu raspravu. Kurikularna reforma mora biti temelj budućeg razvoja Hrvatske, a ne alat društvenog razdora. Potrebno je uključiti sve sudionike kako bismo kroz određeno vrijeme postali društvo pozitivnih i temeljnih ljudskih vrijednosti utemeljenih na uzajamnom poštivanju i razumijevanju, poznajući svoju povijest, svoj identitet i svoje vrijednosti. U našem obrazovnom sustavu prije svega moramo vratiti element ljudskosti. U posljednje vrijeme škole su se potpuno odvojile od moralnih vrijednosti društva i obiteljskih vrijednosti, potaknute new age parolama i nekakvim mantrama. Od najranijih dana u obrazovni sustav moramo implementirati nastavne predmete kao što su poduzetništvo, marketing, trgovačko pravo, financijska pismenost; moramo mlade osvijestiti koja su njihova prava i kako se ponaša na tržištu. Poduzetništvo treba biti na svim fakultetima jer danas smo svi poduzetnici. Ako u mladima probudimo poduzetnički duh, kad steknu temeljna znanja i vještine vezano za poljoprivredu, onda će ih više i ostati na OPG-ima i bavit će se poljoprivredom i preradom poljoprivrednih proizvoda kojima moramo dati dodanu vrijednost. Mnogo toga smo zbog loših politika izgubili, ali moramo iskoristiti sve one potencijale koji nam stoje na raspolaganju. U Hrvatskoj danas ima 60 posto neiskorištenih i neobrađenih obradivih površina, to je strašan podatak koji deprimira. Toliko je državnog zemljišta koja nisu dana na raspolaganje poljoprivrednicima. Zašto? Mi u našem programu predlažemo da država prilikom dodjele poljoprivrednih zemljišta u zakup ili prodaju u natječajima prioritet stavi na mlade i obrazovane ljude koji se već bave poljoprivredom. Mladima moramo dati državno zemljište sa svim dozvolama za izgradnju kuće. Naglasak nam je na demografskoj obnovi ruralnih sredina. Neće imati tko raditi poljoprivredu ako nemamo sposobnog radnog stanovništva.
Naglasak ste stavili i na mjere aktivne politike zapošljavanja. Kakve su prilike za mlade u ovoj zemlji i kakve bi trebale biti za bolju budućnost?
Uznemirujuć je Eurostatov podatak da je 39 posto mladih u Hrvatskoj nezaposleno što nas svrstava na 4. mjesto u Europi po broju nezaposlenih mladih, na burzi rada je više od 73 tisuće mladih od kojih više od 33 tisuće traži posao dulje od 6 mjeseci. Nije ni čudo da mladi onda odlaze van. U posljednje 2 godine iz Slavonije je otišlo 32 tisuće mladih ljudi. Iz iskustva znam koliko je teško za osobu koja je u naponu snage biti nezaposlen, osjećati se nedovoljno vrijednim. Da se po tom pitanju neke stvari promjene ništa nije pomogla mjera stručnog osposobljavanja. Njome je smanjena cijena rada, ljudi s VSS zarađuju puno manje nego što je zakonom određena minimalna plaća, jedino je stvorena prividno povećana zaposlenost iako osobe korisnici mjere nisu stupili u radni odnos. Napominjemo da treba nastaviti sve aktivne mjere politike zapošljavanja koje moraju imati za cilj mlade ljude uključiti u tržište rada, a ne da oni budu jeftina odnosno besplatna radna snaga poslodavcima. Do sada je 60 posto mladih koji su koristili mjeru stručnog osposobljavanja i završili u državnim institucijama i javnoj upravi kao dostavljači kave, kopirači papirologije, bilo što samo ne ono za što su ih roditelji školovali. Ništa ne nauče. Roditelji preskupo plaćaju obrazovanje svoje djece, da bi se sustav i nesposobni rukovodeći kadar tako odnosili prema mladima. Mi tu mjeru želimo promijeniti i kao glavni cilj postaviti uključivanje mladih na tržište rada i omogućavanje zaposlenja mladim ljudima. Također, želja nam je da se preokrene trend i da većina mladih na stručnom osposobljavanju završi u realnom sektoru, posebice u mikro i malim tvrtkama koje su generator razvoja gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta.
Ranija Vlada Zorana Milanovića je izgubila akreditaciju za Europski socijalni fond i nisu ni jedan euro povukli za mjere aktivne politike zapošljavanja, sve se financiralo iz državnog proračuna. To je stvorilo velike probleme i veliki nedostatak u državnoj blagajni. HDZ-ova Vlada uz pomoć zastupnika u Europskom parlamentu uspjela je to promijeniti, no morali su se zbog toga u jednom malom dijelu izmijeniti kriteriji za korištenje mjera stručnog osposobljavanja, no navedena mjera ide dalje.
Moramo naglasiti da to nije jedina mjera za koju se zalažemo. Važno je poticati i poslodavce, male i mikro tvrtke, start up-ove. Jedno od rješenja za stalno zapošljavanje mlađih od 30 godina je da se poslodavce oslobodi plaćanja svih davanja i doprinosa na rok od 2 godine. Osim toga, treba povisiti poticaje za samozapošljavanje s 25 tisuća na 35 tisuća kuna. Hrvatskoj je potrebna i strukturna reforma Zavoda za zapošljavanje koje mora služiti hrvatskim građanima, a ne obrnuto. Moramo digitalizirati sustav i u jedan uvezati obrazovne institucije, Zavod za mirovinsko osiguranje i Zavod za zapošljavanje, jer je ovakav sustav izrazito spor i skup, a sve se svodi samo na printanje i papirologiju, ovakav sustav u današnjem vremenu nije više održiv, niti je društvu kao takav potreban, nužna je njegova reforma.
O visokom obrazovanju smo već govorili. Hrvatska je zemlja koja bi trebala biti zemlja znanja. Mladi su uvijek inovativni, ali ne daju im se prilike. Što bi trebalo učiniti da se to promjeni? Podržavate li Sveučilište u Slavonskom Brodu?
Visoko obrazovanje ne smije biti privilegija. Ono mora biti dostupno svima. Podatak da je manje od deset posto ukupnog broja studenata u Hrvatskoj smješteno u studentskim domovima je zabrinjavajući. Mislim da je nužan nastavak izgradnje domova uz sufinanciranje iz Europskih fondova. U svrhu poboljšanja studentskog standarda treba provesti i reformu cijelog sustava stipendiranja.
Moramo utvrditi stvarni broj stipendija koje se dodjeljuju te nakon toga uspostaviti sustav koji će biti obavezan za korištenje svih javnih i privatnih tijela koje stipendiraju mlade. Trenutno je uobičajena loša praksa da se za tekuću akademsku godinu natječaj raspisuje nekoliko mjeseci nakon početka iste. S obzirom na dug birokratski proces, isplate sredstava se često događaju nakon početka 2. semestra što je neučinkovito i nepraktično za studente. Potrebno je napraviti dubinsku i detaljnu analizu svrhovitosti trenutne podjele prava na studentsku prehranu u 3 postojeće kategorije te optimizirati mjere. Minimalna mjera koja će se primijeniti jest ona da se uvede dodatna kategorija za one studente koji su u najtežoj financijskoj situaciji.
Prema postojećem pravilniku, ako zaradite putem studentskih ugovora više od 13 tisuća kuna vaši roditelji gube poreznu olakšicu, dok se više od 50 tisuća kuna oporezuje direktno stopom od 25 posto. Promijenit ćemo te porezne granice te ćete moći zaraditi do 50 tisuća kuna godišnje bez straha od ikakvih dodatnih poreza, tj. gubitka olakšica.
Kad govorimo o Sveučilištu u Slavonskom Brodu, apsolutno ga podržavamo, ali mi moramo u našem gradu imati kvalitetne studijske programe prema potrebama tržišta rada, a koji će privući mlade iz cijele Hrvatske i šire regije. Kao novo i mlado sveučilište moramo ponuditi nešto novo, inovativno drugačije, nešto što će nas učiniti poželjnima u populaciji studenata. To svakako moraju biti studijski programi, odnos prema studentu, znanja i vještine koje će studenti moći usvojiti za vrijeme studiranja te zapošljivost i visina plaće kod zapošljavanja. Moramo postići da po završetku studija na sveučilištu u Slavonskom Brodu mladi stručnjak bude poželjniji poslodavcu nego stručnjak istoga zvanja s drugih sveučilišta.
Kako osnažiti obitelj kao temelj društva i kako popraviti demografsku sliku Hrvatske?
Postoje u našem Programu za mlade niz mjera kojima ćemo nastojati pomoći mladim obiteljima. Njima želimo omogućiti kupovinu stana uz subvencioniranje kreditne kamatne stope ako se radi o prvoj nekretnini. Kako ne bismo pritom mlade u ruralnim područjima stavili u podređeni položaj, omogućit ćemo iste uvjete i za kredite za izgradnju kuće. Ruralna područja osjećaju najveći teret iseljavanja, ne samo u inozemstvo već i u velike gradove unutar Hrvatske. Kako bismo potaknuli vraćanje mladih obitelji, potrebno je omogućiti da uz subvencioniranu izgradnju kuće, lokalne zajednice u suradnji s državom mladima besplatno ustupe zemlju sa svim potrebnim dozvolama. Smatramo da su upravo mladi oni koji mogu oživiti neperspektivnu državnu imovinu. Vrijeme je da DUUDI počne intenzivno rješavati birokratske prepreke te da na mjesečnoj bazi ponudi stanove tržištu. Pritom ćemo osigurati da mladi, a posebno mlade obitelji s djecom, imaju najveći mogući prioritet.
Podržavamo sve mjere za poticanje nataliteta, od onih direktnih kao što su porodiljne naknade i status majke odgajateljice do onih indirektnih kao što su izgradnja novih vrtića i porezno rasterećenje. Omogućit ćemo isplatu neoporezivog dodatka na plaću svim zaposlenicima koji uzdržavaju i odgajaju troje i više djece. Naime, mladi ulaze kasnije u brak, a samim time se pomaknula i dobna granica kada žene postaju majke. Osim toga mladi roditelji se sve češće odlučuju na jedno ili dvoje djece što se odražava na sve nižu stopu nataliteta. Ovakvom mjerom želimo stimulirati donošenje odluke o proširenju obitelji.
Koliko su mladi i jesu li uopće dovoljno uključeni u politiku, u odlučivanje na svim razinama društva?
Mlade bi trebalo uključiti u sve sfere društva. Devedesetih godina Hrvatsku su stvarali ljudi s 18 ili 19 godina života. Danas su njihovi vršnjaci potpuno marginalizirani i u društvu se smatra da su nezreli, neozbiljni, čak se često može čuti i riječ balavi te da oni nemaju što reći. Mi mladi itekako imamo što reći, imamo tu hrabrost i čistoću, neiskvarenost i snagu da istupimo, ne mirimo sa stanjem kakvo jest. Mladi su najveća vrijednost svakog društva, poželjni su u svakoj sferi društvenog života pa tako i u politici. Ta ideja mora sazrjeti u našem društvu. Mladim ljudima moramo dati prostor da sami progovaraju o svojim problemima, potrebama i ambicijama.
Na kraju, poruka biračima: zašto na predstojećim izborima građani trebaju preferencijalno zaokružiti broj 12 i ime Marka Šimića na listi HDZ-a za 5. izbornu jedinicu?
Zapravo, gađanima bih poslao jednu poruku: nije bitno da preferiraju mene na broju 12, bitno je da listu HDZ-a vide i prepoznaju kao listu zaista kvalitetnih ljudi koji mogu učiniti taj toliko potreban pomak kako bi se omogućio gospodarski razvoj ovoga kraja.
Za sebe osobno mogu reći samo da sve što radim i sve što sam do sada radio, bilo u politici ili u struci, radio sam zaista transparentno i vjerodostojno u što mnogi nisu vjerovali, ali ja mislim da sam itekako uspio i dokazao da mogu. Najbolji dokaz tome je uspješan rad Regionalnog centra u kojemu uskoro otvaramo i najnoviji suvremeni laboratorij za analizu plodnosti tla.
U svome saborskom mandatu zalagat ću se za stvaranje i realizaciju lokalnih projekata potpomognutih s nacionalne razine od kojih mogu nabrojati one najvažnije: Luka Brod, dovršetak plovnog kanala Dunav - Sava, čišćenje korita rijeke Save i uspostavljanje plovnosti, termoelektrana u Slavonskom Brodu gdje je bitno vratiti HEP kao strateškog partnera u realizaciji te investicije, te Sveučilište u Slavonskom Brodu kao jezgrom znanja i stvaranja mladih stručnjaka koji su dugoročna perspektiva za razvoj.
Neću odustati i pokolebati se pred bilo kojim izazovom, zaista ću se truditi provesti sve ono što govorim, jer ja nisam političar, ja sam Marko Šimić, Brođanin s Jelasa, koji će i nakon političkog mandata opet doći u ovaj grad i živjeti sa svojim Brođanima, vjerodostojno!
Razgovarao: Ivica Vlašić
Parlamentratni izbori 2016.
PRETHODNA VIJEST
