Brodska astrofizičarka Dora Klindžić u Nizozemskoj dizajnira instrument koji će poslati na mjesec u specijalnoj misiji

Ivica Jankovic

• 2021-06-09 13:29:45

Još dok je bila klinka, pratila je svemirske misije, gledala dokumentarce s Morganom Freemanom na Discoveryju i sate provodila igrajući videoigru Mass Effect gdje je mogla biti kapetan svog svemirskog broda. U ruke je uzela knjigu Stephena Hawkinga o crnim rupama i shvatila je da ne kuži apsolutno ništa.

"To je nešto što sam mislila da mi nikada neće biti jasno, i to moram studirati", odlučila je tada Dora Klindžić, 26-godišnja znanstvenica, astrofizičarka i spisateljica iz Slavonskog Broda. 

Dora Klindžić je oduvijek znala da se želi baviti svemirom i astronomijom. No, rano je shvatila da ne želi gledati zvijezde i galaksije koje su predaleko od doma. "Htjela sam smisliti način da idem u taj svemir i dotaknem ga. Pronašla sam projekt i kontaktirala ih", rekla je Klindžić koja trenutačno u Nizozemskoj ispunjava svoje snove. 

Dora Klindžić na doktorskom je studiju, organiziranom između dva sveučilišta - Sveučilišta u Leidenu i Sveučilišta u Delftu. Projekt njezina tima zove se LOUPE, u prijevodu "Povećalo", što je kratica za "Lunar Observatory for Unresolved Polarimetry of Earth", odnosno na hrvatskom Opservatorij Mjeseca za nerazlučenu polarimetriju Zemlje. Naravno da nam je sada još manje jasnije, što je polarimetrija, a što znači nerazlučena? 

Klindžić objašnjava sljedećim riječima: "Ideja je projekta da sagradimo instrument koji bi s Mjeseca promatrao Zemlju. Riječ "nerazlučen" znači da želimo promatrati Zemlju kao da je samo jedna mala točkica. Pitanje na koje projekt želi odgovoriti jest kako bi Zemlja izgledala nekom izvanzemaljcu koji gleda izdaleka, tj. bi li on, kada bi gledao Zemlju kao malu točkicu, izdaleka mogao zaključiti da na našem planetu postoje oceani, planine, biljke, ljudi i općenito život, objašnjava Klindžić. 

Cilj je projekta razviti metode kojima ćemo u budućnosti moći raditi isto s drugim dalekim planetima. Astrofizika se razvija sve brže, već se razvijaju napredni teleskopi koji će moći promatrati planete oko drugih zvijezda. No, ti planeti će izgledati i dalje kao mala točkica, "kao mali piksel", kaže Klindžić. 

No ono što projekt LOUPE želi ostvariti jest doći do saznanja hoće li nama jedan piksel biti dovoljan da prepoznamo što se nalazi na drugim svjetovima. "Najbolji način da to testiramo je da promatramo svoj svijet o kojem već sve znamo. Poput situacije kada stanemo izdaleka i slikamo selfije i pokušamo rekonstruirati iz fotografije što znamo o sebi", objašnjava Klindžić, citirajući svoju mentoricu Daphne Stam: "Gledajući u sebe, želimo spoznati ostale". 

Projekt LOUPE je introspektivno gledanje Zemlje s Mjeseca kako bismo zaključili što možemo o Zemlji, našem planetu, spoznati. Jedna od motivacija za pokretanje ovog projekta i ostalih znanstvenika koji žele promatrati Zemlju izdaleka bila je poznata fotografija astronoma Carla Sagana "Pale blue dot". Sagan je tijekom misije Voyagera 1980-ih fotografirao Zemlju iz orbite Saturna. On je tada iznio svoj poznati govor o tome kako je naš planet u svemiru samo mala "blijeda plava točkica", ali kako ljudi mogu postići velike stvari. Da postoji život na drugom planetu opće prihvaćena je činjenica u znanstvenim krugovima i pitanje je vremena kada će se on pronaći i u kakvom će obliku biti, objašnjava Klindžić.

Teleskopi sljedećih generacija uspjet će, zahvaljujući projektu LOUPE, gledati planete slične Zemlji i otkriti ima li na njima bakterija, biljaka, životinja ili drugih oblika života. Klindžić je trenutačno u projektu zadužena za računanje i optički dizajn.

"Dizajniram kakva će biti svemirska misija i smišljam na koje sve načine možemo ići na Mjesec." Instrument projekta je samo mala kamera i elektronika sveukupnog obujma manjeg od jedne litre. Klindžić uspoređuje da je instrument "veličine jednog eura", koji će se potom spojiti na neku od svemirskih letjelica: rover, lander ili orbiter. Pokušava pronaći koja će od kompanija biti zainteresirana za "prikačivanje" njihova uređenja. A među ponudama su već i one iz NASE-e.

Iznenađujuće, jedna od ponuda je stigla od tima Jeffa Bezosa, utemeljitelja Amazona. Bezos se zainteresirao za projekt kada je čitao u tisku o projektu te je pozvao našu istraživačku grupu i druge znanstvenike na privatnu konferenciju koja je, nažalost ove godine odgođena zbog pandemije. Klindžić očekuje da bi njihova kamera na Mjesecu mogla biti već za dvije ili tri godine. Cijeli dizajn LOOUPE-a je utemeljen na postojećem satelitu koji se zove HyperScout. Satelit proizvodi kompanija Cosine Mesaurement Systems koja je također partner u projektu. Znanstvenici iz tima Dore Klindžić na postojećoj će kameri satelita staviti novi vrstu optike.

Prednost je ovog projekta što već postoji tehnologija koja će se samo unaprijediti bez potrebe dodatnog dizajna. Zbog toga Klindžić očekuje da bi za godinu dana mogli imati probnu verziju instrumenata koja će biti funkcionalna u laboratoriju.

"Nakon toga samo ovisi s kim ćemo stopirati na Mjesec", govori u šali Dora Kindžić, ali s velikom dozom optimizma jer je projekt privukao brojne zainteresirane. 

Put Dore Klindžič počeo je na Odijelu za fiziku zagrebačkog PMF-a. Ubrzo je shvatila da želi sudjelovati na svemirskim misijama. Na posljednjoj godini fakulteta prijavila se na Erasmus stručnu praksu koja joj je omogućila upoznavanje ljudi koji su joj postali glavna referenca za trenutačni doktorski projekt. LOUPE je savršena podloga za ono čime bi se htjela baviti u budućnosti. U njemu razvija metode za promatranje drugih planeta i može istodobno puno naučiti o svemirskim misijama, kaže Klindžič čiji je znanstveni rad već objavljen u renomiranom britanskom časopisu Royal Society. Dizajn svemirske misije je područje koje joj je trenutačno najzanimljivije. "Radeći na projektu, naučila sam koliko je priprema za odlazak u svemir kompleksna i koliko se pripreme mora napraviti da bi se nešto lansiralo u svemir. Nije dovoljno imati instrument, nego je potrebno ispitati sve načine na koje će on djelovati u drugačijim uvjetima, provjeriti sve pogreške i opasnosti koje se mogu dogoditi, sastaviti popis rizika."

Više u Jutarnjem listu