Istaknuo je da je Hrvatska među prvima u Europskoj uniji kad je riječ o broju ugovora na određeno vrijeme, a takvi ugovori, dodao je, stvaraju nesigurnost i prepreke u planiranju profesionalnog razdoblja.
Gostujući u emisiji Hrvatskog radija "A sada vlada", ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović gostovao kazao je da treba smanjiti broj ugovora na određeno i fleksibilizirati raskid ugovora na neodređeno vrijeme.
"Vladin stav je da treba smanjiti broj ugovora na određeno, ali isto tako ići prema fleksibilizaciji raskida ugovora na neodređeno vrijeme. To je nekakav dobar balans", rekao je Aladrović.
Ministar drži da će do izmjena Zakona o radu sigurno doći, a da bi cilj tih izmjena trebao biti povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je da je Hrvatska među prvima u Europskoj uniji kad je riječ o broju ugovora na određeno vrijeme, a takvi ugovori, dodao je, stvaraju nesigurnost i prepreke u planiranju profesionalnog razdoblja.
Najavio je da će se o tome, kao i o radu od kuće, sa sindikatima i poslodavcima, razgovarati sljedećeg tjedna na konzultativnom sastanku. Kazao je da su zakonske intervencije potrebne, no da se ne slažu svi koje su to intervencije. Vlada smatra, kazao je Aladrović, da je potrebno izmijeniti zakon oko pitanja rada od kuće i dodatnog rada.
"Tu imamo određeni potencijal podizanja efikasnosti i, s druge strane, u ovim okolnostima, i očuvanja zdravlja, ali i podizanja konkurentnosti i efikasnosti cijelog gospodarstva", rekao je govoreći o uređenju rada od kuće.
Smatra i da je dodatni rad sada vrlo ograničen, a da postoje neki sektori i segmenti gdje postoji izraziti interes za tim. Ustvrdio je da Vlada zaista ne vidi problem da omogući rad nekome tko želi više raditi.
Online prijave za nove mjere za rujan traju do 15. listopada
Također, drži da je odluka Ustavnog suda oko rada nedjeljom ipak vezana za dio oko koronakrize te da "ne definira rad nedjeljom kao rad nedjeljom".
Aladrović je pojasnio koje su aktualne mjere pomoći gospodarstvu. Jedna se odnosi se na mikropoduzetnike, one koji imaju između jednog i devet zaposlenih, bez obzira na to iz kojeg sektora dolaze, ako dokažu pad prihoda veći od 50 posto. Druga mjera ima za cilj očuvati radna mjesta u sektorima koji su posebno ugroženi krizom, a radi se o onima koji su uglavnom naslonjeni na turizam. Treća je mjera skraćeno radno vrijeme, u sklopu koje se isplaćuje između 10 i 50 posto radnog vremena.
Ministar rada podsjetio je da je jučer bio prvi dan kad su otvorene online prijave za nove mjere i da zasad imaju oko 600 prijavljenih poslodavaca. Za rujan prijave traju do 15. listopada.
"Mi ćemo zaista raditi sve što je potrebno da birokratiziranje, administriranje i sve ono što su bile nekakve naše društvene boljke smanjimo na minimum, a s vremenom, naravno, i da to apsolutno nestane", poručio je Aladrović.
Izvor: Hina/Vlada
PRETHODNA VIJEST
SLJEDEĆA VIJEST
