Štovanje Blažene Djevice Marije u Hrvatskoj ima duboke korijene, prožimajući se kroz stoljeća povijesti i kulture. Kroz ratove, glad i nevolje, hrvatski narod je uvijek nalazio utjehu pod zaštitničkim plaštom Majke Božje. Od najranijih dana, Mariji su posvećivane crkve, samostani, molitve i pjesme, a danas, na blagdan Velike Gospe, tisuće vjernika unatoč rizicima od koronavirusa kreću prema marijanskim svetištima diljem Hrvatske, uzdajući se u zagovor "kraljice Hrvata".
Katolička crkva uči o četiri dogme o Blaženoj Djevici Mariji: Marija je Bogorodica, djevica, bezgrešno začeta i uznesena dušom i tijelom na nebo. Na Veliku Gospu, vjernici se prisjećaju upravo te četvrte dogme, proglasivši je kao završnicu Marijinog života, kada je, prema katoličkoj teologiji, 15. kolovoza uznesena dušom i tijelom u nebesko društvo svog uskrslog sina Isusa Krista. Ovaj nauk službeno je proglasio papa Pio XII. 1950. godine.
Marijino uznesenje simbolizira vrhunac predanog života Bogu i predstavlja cilj kojem teži svaka ljudska egzistencija. Stoga, upravo na blagdan Velike Gospe, brojni vjernici hodočaste u najpoznatija marijanska svetišta. Ta svetišta, koja su posvećena Gospi, često obilježavaju ukazanja ili čuda koja se pripisuju Djevici Mariji, i postaju mjesta gdje vjernici dolaze moliti i tražiti njezin zagovor.
Iako se blagdan Velike Gospe slavi u mnogim državama, najviše poklonika okuplja u Europi i Južnoj Americi. Najpoznatija svetišta Majke Božje uključuju Lourdes u Francuskoj, Fatimu u Portugalu, Altötting u Njemačkoj, Czestochowu u Poljskoj, Loreto u Italiji i Guadalupe u Meksiku.
U Hrvatskoj, blagdan Velike Gospe ima poseban značaj i državni je blagdan. Vjernici u domovini i inozemstvu časte Mariju kao "kraljicu Hrvata" i zazivaju je kao "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata). Povezanost Hrvata i Blažene Djevice Marije očituje se i u tradicionalnom pozdravu "Hvaljen Isus i Marija", koji je duboko ukorijenjen u hrvatskoj kulturi.
Marijanska svetišta u Hrvatskoj, poput onih u Sinju, Mariji Bistrici, Trsatu, Aljmašu, Krasnu i Voćinu, svake godine privlače tisuće vjernik koji će i ove godine nastaviti slijediti stoljetnu tradiciju štovanja Blažene Djevice Marije, pronalazeći snagu u njezinom zagovoru.
PRETHODNA VIJEST
SLJEDEĆA VIJEST
.jpeg)
