Hrvatska se suočava s akutnim nedostatkom radne snage u sektoru trgovine, ocjenjuju stručnjaci. Procjenjuje se da nedostaje otprilike 10.000 radnika, a poslodavci su spremni na sve kako bi popunili ove praznine, budući da su došli do zida, piše Glas Slavonije. U trgovinama širom zemlje, neovisno o njihovoj veličini, apeli za zapošljavanjem odjekuju preko agencija za zapošljavanje, natpisa na vratima i informacijskih pultova. Nude se primamljive plaće i poticajno radno okruženje, dok veći trgovački lanci aktivno traže mlade završene srednjoškolce i studente s otvorenim ponudama. Cilj je privući nove radnike koji bi ostali barem pola godine.
"Upozoravali smo na nedostatak radnika zbog neradnih nedjelja još odavno", ističe Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske. "Ovi koji trenutačno rade su preopterećeni, a rad postaje fizički težak i stresan", upozorava Štulić.
Primjeri nedostatka radne snage su sveprisutni. Trgovine koje su nekada imale 40 radnika sada se oslanjaju na 25, a opseg posla se nije smanjio, već povećao. Ovakvi primjeri dovode do zabrinutosti da će nadolazeća turistička sezona biti izazovna. Radnici iz unutrašnjosti zemlje često odlaze raditi na obalu, dok se očekuje da će njihove pozicije na kontinentu popuniti studenti, umirovljenici i strani radnici.
Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju porast broja zaposlenih u trgovini. U listopadu 2023., sektor trgovine je zapošljavao 218.569 radnika, što je 11.524 više nego u travnju 2020. Ovi podaci ukazuju na važnost trgovine u hrvatskom gospodarstvu, s gotovo svakim sedmim zaposlenim u sektoru trgovine.
Ipak, nizak dohodak ostaje gorući problem. Prosječna plaća prodavača u studenom 2023. iznosila je 888 eura bruto, što je ispod prosjeka u gospodarstvu. Takve niske plaće često dovode do fluktuacije radne snage, s radnicima koji odlaze u potrazi za boljim uvjetima. Situacija je toliko ozbiljna da neki poslodavci nude nagrade svojim radnicima za pronalazak novih zaposlenika koji će ostati na poslu najmanje pola godine.
Stalno povećanje minimalnih plaća dodatno komplicira situaciju. Poslodavci su prisiljeni smanjiti dodatne naknade kako bi nadoknadili povećanje minimalnih plaća, što dodatno pogoršava stvari.
U takvom okruženju, povratak umirovljenika na radna mjesta postaje sve uobičajenija pojava. Njihovo iskustvo je neprocjenjivo, a često se vraćaju na pola radnog vremena zbog financijskih potreba. Iako su uvedene samoposlužne blagajne, broj zaposlenih nije se smanjio jer često trebaju asistenciju ili dodatne zadatke.
S obzirom na ove izazove, predstojeći period za sektor trgovine bit će kritičan. Poslodavci i sindikati moraju surađivati kako bi pronašli održiva rješenja koja će zadovoljiti i radnike i poslodavce. U suprotnom, daljnji rast i razvoj ovog sektora bit će ozbiljno ugrožen.
SLJEDEĆA VIJEST
