Globalno tržište žitarica uskoro bi se trebalo potpuno oporaviti zahvaljujući rekordnoj proizvodnji pšenice, kukuruza i riže. To će, prema posljednjem izvješću Svjetske banke, doprinijeti stabilizaciji globalnog lanca proizvodnje i prodaje hrane, objavio je Jutarnji list u utorak.
S obzirom na to da je rast cijena prehrambenih proizvoda bio jedan od glavnih uzroka inflacije u Hrvatskoj, prognoze Svjetske banke pružaju umjereni optimizam hrvatskim potrošačima. Stopa inflacije hrane u Hrvatskoj od studenog 2022. do lipnja ove godine konstantno opada prema najnovijim podacima Svjetske banke.
Najviša inflacija hrane u Hrvatskoj zabilježena je u studenom 2022. godine, iznosila je 20,4 posto. U lipnju je spala na 12,4 posto, što je za 2,4 posto manje u odnosu na prethodni mjesec. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je tijekom ljeta ipak zabilježen rast stopa inflacije u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića.
Naime, u srpnju su proizvodi iz te kategorije poskupjeli za 0,3 posto u odnosu na lipanj, dok su mjesec dana kasnije poskupjeli za 0,2 posto, što se može pripisati turističkoj sezoni. Unatoč tome, Hrvatska ostaje među europskim državama s najvišim stopama inflacije hrane.
U usporedbi, u Europi su veće stope inflacije hrane u lipnju zabilježene u Estoniji (16,4%), Francuskoj i Belgiji (13,2%) te Mađarskoj (23,1%). Ipak, inflacija opada i kod naših sjevernih susjeda; već u srpnju iznosila je 17,1 posto. U prosincu 2022. stopa inflacije hrane u Mađarskoj dosegnula je visokih 44,8 posto. Stope inflacije prehrambenih proizvoda u Njemačkoj kreću se otprilike slično kao i u Hrvatskoj, navodi novinar Jutarnjeg lista Luka Fišić.
SLJEDEĆA VIJEST
