Nove tehnologije promijenile tržište rada
Na okruglom stolu o mladima i tržištu rada, koji su u srijedu organizirali saborski Odbor za obitelj i mlade i Središnji državni ured za demografiju, istaknuto je da će do 2030. oko 140 tisuća radnika u Hrvatskoj morati promijeniti zanimanje. Zatvaranje tvrtki i ostalih objekata tijekom COVID krize ubrzalo je automatizaciju i digitalizaciju radnih mjesta, a virtualni sastanci i rad od kuće postali su dio svakodnevnog života, rekli su sudionici okruglog stola.
Voditelj projekta "Budućnost rada u Hrvatskoj" Marko Radenović, iz konzultantske tvrtke ‘‘McKinsey‘‘, predviđa da će u godinama koje dolaze najveća potražnja za radnim mjestima biti u sektorima zdravstva, financija, osiguranja i građevinarstva. "Približno 140 tisuća radnika koji trenutačno obavljaju neko zanimanje morat će ga promijeniti do 2030. zbog ubrzane automatizacije i digitalizacije. Tu računam na one koji će morati promijeniti ne samo sektor u kojem rade, nego i narav svog posla, primjerice uredski službenici, knjigovođe, radnici u proizvodnji, službenici u nabavi, maloprodajno osoblje, blagajnici, itd.‘‘, rekao je Radenović.
Kako bi mladi bili spremni za poslove budućnosti, potrebne se promjene u školama, smatra državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Tomislav Paljak, misleći prije svega na strukovno obrazovanje. ‘‘Trebamo ići na učenje temeljeno na radu, odmah slati učenike u poslovne procese i poticati primjenu digitalnih tehnologija u obrazovnom procesu", poručio je. Državna tajnica za demografiju Željka Josić istaknula je da se broj nezaposlenih mladih osoba od 2017. godine smanjio s 81 tisuće na 54 tisuće u prošloj godini. No, i dalje je prisutan velik broj mladih koji imaju tzv. NEET status (eng., Not in Employment, Education or Training). Taj pojam koristi se za osobe koje više nisu u sustavu obrazovanja, a nisu ni na tržištu rada, niti ih se može evidentirati kroz Zavod za zapošljavanje. H
SLJEDEĆA VIJEST
