U početku korona-krize državne potpore za očuvanje radnih mjesta dobivali su praktički svi koji su ih i zatražili. Nitko tada nije znao što će biti s gospodarstvom i tvrtkama. Od 163 tisuće zaprimljenih zahtjeva, dio je tvrtki vrlo brzo vratio državni novac jer su shvatili da im ne treba, ukupno 103 milijuna kuna, piše HRT.
- Jedna od vrlo čestih situacija je bila - ako su ljudi bili na bolovanju. Zato ne bih to nazvala nepravilnošću, nego jednostavno morate uzeti sve u obzir. Situacija je bila, recimo, ako je netko bio na pola radnog vremena, a HZZ je isplatio cijelu potporu, objašnjava Mostarčić, inače predsjednica Sekcije računovođa pri HOK-u.
Slično tvrde i u Zavodu za zapošljavanje. Samo je kod 5 posto od svih zaprimljenih zahtjeva naknadnom kontrolom utvrđena neka nepravilnost.
- Velika većina tih poslodavaca nije namjerno to napravila, nego, kako smo radili u žurbi, u tom periodu nastupa koronavirusa, u tom smo kontekstu primijetili da se radi o tehničkim pogreškama. Negdje su prijavili veći broj ljudi, odnosno ti ljudi nisu imali zadovoljavajući radno-pravni status kod njih, kaže Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Unatoč manjim tehničkim greškama, cijeli sustav mjera za očuvanje radnih mjesta dobro je pogođen, kažu u Udruzi Glas poduzetnika. No trebalo bi, predlažu, dodatno obuhvatiti i tvrtke koje rade sezonski, samo nekoliko ljetnih mjeseci.
- Ali 9., 10., 11. mjesec nemaju prihode i onda u tom mjesecu, ako su inače imali prošle godine prihod nula, ne mogu pokazati pad prihoda. I tu smo mi uputili HZZ-u prijedlog da se osim postojećih kriterija uvede još jedan kriterij, a to je kumulativni pad prihoda kroz godinu, kaže Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika.
Prihvati li se i kumulativni pad prihoda tijekom godine kao kriterij, bile bi, kažu poduzetnici, potpuno pokrivene sve tvrtke koje su ugrožene i koje i dalje trebaju pomoć države u očuvanju radnih mjesta.
SLJEDEĆA VIJEST
